Nazalna polipoza
Lp, trebam savjet stručnjaka.
Prošle godine sam otkrila da imam nazalnu polipozu, dva mjeseca sam se liječila kortikosteroidima, tačnije Mometazon sprejem. Poslije tog polip se smanjio i prestao praviti zdravstvene smetnje, ali kroz neko vrijeme opet je počeo rasti te je već sad možda i veći nego je bio prije terapije. Uz to važno je napomenuti da polip imam samo u lijevoj nosnici, ali da iz desne nosnice konstantno imam tragove sukrvice, ponekada i čiste krvi.
Ne znam šta da radim i koliko mi se isplati operisati s obzirom da imam 19 godina i da se polipi kad tad vrate te nisu trajno rješenje. Vaš savjet bi mi mnogo pomogao.
Hvala Vam unaprijed.
5.2.2020
Odgovara
Irena Matić-Trputec dr.med.Poštovana,
Točan uzrok nastajanja polipa kod pojedinog bolesnika je najčešće vrlo teško naći pa je liječenje uglavnom usmjereno na općenito liječenje upalnih reakcija. Kod nespecifičnog liječenja upalnih reakcija, pa tako i ovdje, od velike je važnosti primjena kortikosteroida. Mogu se koristiti kao pripravci za peroralnu upotrebu (na usta) i u obliku raspršivača za lokalnu upotrebu na sluznicu nosa. Upotrebljeni peroralno imaju učinak na čitav organizam, dok je kod sprejeva sustavni učinak smanjen na najmanju moguću mjeru, a time i nuspojave kortikosteroidne terapije. Oralni kortikosteroidi se koriste kod većih polipa, posebno onih koji imaju opstruktivno djelovanje. Djelotvorni su u smanjenju mase polipa, a time i poboljšanju simptoma. Daju se prema određenim shemama upotrebe kroz nekoliko tjedana, u postupno silaznoj dozi. Ova terapija se može ponoviti i nekoliko puta, posebno kod bolesnika koji nisu kandidati za kirurško liječenje. Lokalno djelujući kortikosteroidi su učinkoviti u liječenju manjih polipa i nakon kirurškog zahvata za sprječavanje ponavljanja.
Ukoliko teški simptomi traju i nakon provedenog konzervativnog liječenja kod bolesnika se ponekad potrebno odlučiti na kirurški zahvat. Pri tom se najčešće odlučujemo na endoskopski zahvat, tj. uz upotrebu optičkih instrumenata. Upotrebom ovakvog načina se smanjuje mogućnost komplikacija i rezultati su bolji. Zahvat se sastoji od odstranjivanja bolesne sluznice upotrebom optike i posebno konstruiranih instrumenata. Odstranjeni materijal se šalje na patohistološku analizu. U otprilike 10% slučajeva dolazi do recidiva (povratka) polipa i nakon endoskopskog liječenja.
Prije odluke za operativni zahvat potrebno je izvršiti dodatnu dijagnostičku obradu. Nakon rutinskog pregleda – rinoskopije, potrebno je napraviti i tzv. fleksibilnu endofiberskopiju nosa/ždrijela, da se odredi proširenost polipa u nosu, projekcija sinusnih ušća iz kojih masa polipa navire u nos i sl. CT-nosa/sinusa u više smjerova pretraga je koju svakako treba napraviti jer ova dijagnostika služi kao osnovna orijentacija kod novijeg oblika endoskopske kirurgije sinusa u svijetu posljednjih 15-ak godina (FESS). Primjenom najmodernijih tehnologija, dijagnostika uključuje i 3D-virtualnu endoskopiju (3D-VE), virtualnu kirurgiju (VK) i 3D-kompjutoriziranu mikrokirurgiju sinusa (3D-CFESS), kojima se u cijelosti definira proširenost procesa, simulira buduća operacija (prikazuje se svaki djelić labirinta sinusa i nosa u 3D projekciji) itd.
Svako dobro!
Vaše pitanje je odgovoreno.
