Trebam li operirati kralježnicu?
Pozdrav imam 25 god od ovog ljeta me pocela boliti desna noga zicat ti najvise od dna kicme do noge, sada me boli najvise kad spavam i sjedim trni i boli snimio sam MR LS kralježnice
Na seriji sagitalnih i transverzalnih presjeka kroz područje lumbosakralnog vertebralnog kanala vidi se
uredna visina, oblik i struktura prikazanih trupova kralježaka. Sakralizacija trupa L5. Stražnja interkorporalna linija je održana. Blaže desikacijske promjene i.v. diska u visini segmenta L4-L5. Blaža
lijevostrana devijacija prikazanog segmenta kralježnice.
Prikazana torakolumbalna medula fiziološkog intenziteta signala. Konus medularis u visini trupa kralješka
L1. U visini i.v. prostora L4–L5 vidi se dorzomedijalna i desnostrana dorzolateralna ekstruzija i.v. diska koja
komprimira ventralnu konturu duralne vreće, obliterira desni lateralni recesusi kontakte s desnim
spinalnim korijenom L5.
Savjetuje se pregled neurokirurga.
Jel trebam operirat ili s vjezbama kod fizajatra narucio sam se kod neurokiruga.
8.1.2024
Odgovara
prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolestiPoštovani
Hvala Vam na pitanju. Promjene na kralježnici opisane su u smislu promjena na diskovima. Spinalni diskovi se nalaze između kralješaka i djeluju kao amortizeri, razdvajajući kralješke u kralježničnom stupu. Sastoje se od mekane, želatinozne jezgre koja se može istisnuti u spinalni kanal što se naziva kliznim, puknutim diskom ili hernijom diska. Kralježnica tijelu pruža pokret i potporu, ali također štiti leđnu moždinu iz koje izlaze kralježnični živci. Nadraživanje korijena živaca izbočenim diskom može proizvesti bol. Istureni disk ne uzrokuje uvijek bol, neki ljudi mogu imati herniju diska i biti potpuno nesvjesni toga. Bol nastaje samo kada izbočeni dio diska zadire u obližnje živce. Hernija diska može se zahvatiti bilo koji dio kralježnice.
Većina oštećenja diskova javlja se u donjem dijelu leđa, iako se mogu javiti i u vratu. Znakovi i simptomi ovise o tome gdje se disk nalazi i da li vrši pritisak na živac. Obično zahvaća jednu stranu tijela. Tegobe koje se mogu javiti su:
-Bolovi u ruci ili nozi. Ako je oštećenje diska u donjem dijelu leđa, obično se javlja bol u stražnjici i bedru ali se bolovi mogu javiti i u stopalu. Ako je oštećenje diska u području vratne kralježnice bolovi se javljaju u ramenu i ruci. Bol se može pogoršavati pri kašljanju, kihanju ili određenim pokretima. Bol je oštra i probadajuća.
-Utrnutost. diska često izaziva utrnutost u području zahvaćenog živca.
-Slabost mišića. Mišići koje inervira zahvaćeni živac mogu pokazivati tendenciju slabljenja. To može dovesti do problema s hodom ili uzrokovati slabost u području ruku i ramenog obruča. Herniju diska može biti i bez simptoma te se prikazuje samo na slikama kralježnice.
Uzroci
Promjene diska najčešće je rezultat postupnog trošenja i habanja povezanog sa starenjem koje se naziva degeneracija diska. U procesu starenja diskovi postaju manje fleksibilni i skloniji kidanju ili pucanju čak i uz manje naprezanje ili uvijanje. U većine bolesnika ne može se točno odrediti uzrok nastanka. Ponekad korištenje mišića leđa umjesto mišića nogu i bedara za podizanje teških predmeta može dovesti do oštećenja diska, kao i uvijanje i okretanje tijekom dizanja. Rijetko je uzrok traumatičan događaj poput pada ili udarca u leđa.
Koji su čimbenici rizika za herniju diska?
Čimbenici koji mogu povećati rizik od promjena na diskovima uključuju:
1. Prekomjernu tjelesnu težinu koja uzrokuje dodatni stres na diskovima u donjem dijelu leđa.
2. Određena zanimanja. Ljudi s fizički zahtjevnim poslovima imaju veći rizik od problema s leđima. Ponavljajuće podizanje, povlačenje, guranje, savijanje u stranu i uvrtanje također mogu povećati rizik od hernije diska.
3. Genetika. Neki ljudi nasljeđuju sklonost razvoju hernije diska.
4. Pušenje. Smatra se da pušenje smanjuje opskrbu diska kisikom, zbog čega se brže razgrađuje.
Konzervativno liječenje koje uključuje izbjegavanje pokreta koji uzrokuje bol i uzimanje lijekova protiv bolova – ublažava simptome kod većine ljudi u roku od nekoliko dana ili tjedana. Nesteroidni protuupalni lijekovi obično pomažu u olakšavanju boli a teška bol se liječi opioidnim analgeticima. Osim lijekova protiv bolova propisuju se i lijekovi koji opuštaju mišiće. Iako se u kliničkog praksi često koriste, njihova učinkovitost nije dokazana. Nuspojave od lijekova koji opuštaju mišiće (miorelaksansi) naročito često razvijaju se u starijih osoba. Uz lijekove protiv bolova simptomi se mogu ublažiti primjenom topline ili hladnoće. U početku se hlađenje može koristiti za ublažavanje boli i upale. Nakon nekoliko dana hlađenje se može zamijeniti grijanjem. Potrebno je izbjegavati aktivnosti koje pogoršavaju bol i izbjegavati previše odmora u krevetu. Boravak u krevetu može dovesti do ukočenosti zglobova i slabih mišića što negativno utječe na oporavak. Umjesto toga, odmor u udobnom položaju kroz 30-tak minuta te potom kratka šetnja mogu ubrzati oporavak. Tjelesne aktivnosti treba izvoditi oprezno vodeći računa o boli. Pokreti trebaju biti usporeni i kontrolirani, posebno savijanje prema naprijed i podizanje. Pri spavanju potrebno je koristiti čvrst, potporni madrac. Mnogim ljudima pomaže jednostavna prilagodba položaja pri spavanju―jastuk ispod pojasa i drugi jastuk ispod ramena mogu pomoći ljudima koji spavaju na strani; jastuk ispod koljena može pomoći ljudima koji spavaju na leđima. Fizikalna terapija može znatno reducirati bolove korištenjem položaja i vježbi koje su dizajnirane da umanje bol. Malo ljudi s ukliještenim diskom treba operaciju. Operacija se predlaže ako konzervativni tretmani ne dovode do regresije simptoma, posebno ako i dalje perzistira bol, utrnutost ili slabost, poteškoće u stajanju ili hodu te gubitak kontrole mokraćnog mjehura ili crijeva. U gotovo svim slučajevima kirurzi mogu ukloniti samo izbočeni dio diska. Rijetko se mora ukloniti cijeli disk. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro.
Vaše pitanje je odgovoreno.