Kod ustajanja, osjećala sam da nemam ravnotežu, što mi je?

Poštovani, imam 23 g. Ovaj tjedan sam naporno radila na poslu, spavala sam samo 4 sata svaku noć. U petak sam došla sa posla i legla da odspavam, spavala sam 1 sat ali sam se budila i naglo ustajala 2 puta.. nakon što sam opet malo zaspala ustala sam međutim glava mi je bila toliko teška i “nosalo” me u desno jedan minut. Sjela sam da dođem sebi jer mi je ravnoteža bila slaba. Ustala sam i hodala dok ne budem bolje. Zatim se vrtila i krevet da se sve smiri, pokušala sam zaspati ali me od težine glave kao ljuljalo. Sve ovo je prošlo nakon 1 minut kad sam malo hodala pa legla da dođem sebi. Znam da je normalno kad naglo ustanem da nekad ravnoteža zeza međutim nekako sam se ovaj put prepala jer me bas “nosalo” na desnu stranu dok nisam malo vise prohodala i sjela da se glava smiri. Da li je ovo normalno od umora ( slabo spavam) ? (Želim reći da sam hipohondra i da se već bojim i umišljam bolest). Ovo se više nije ponovilo. S poštovanjem

23.9.2021

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovana

Hvala Vam na pitanju. Osjećaj nesigunosti pri hodu u vidu zanošenja može se javiti u stanjima fizičke iscrpljenosti te bih Vam svakoko preporučila da učinite laboratorijske pretrage kako bi isključili anemiju i neka druga stanja koja mogu izazvati slične simptome. Problem nesanice svakako pogoršava postojeći problem te  4 sata spavanja nikako nisu dovoljni odrasloj, mladoj osobi. Savjetovala bih Vam da nesanicu pokušate riješiti mjerama koje nazivamo higijena spavanja što obuhvaća slijedeče:

  1. Odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme  svake večeri, čak i vikendom (povremeno odstupanje je normalno ). To  pomaže cirkadijanom ritmu  i optimizira kvalitetu  Treba odabrati vrijeme za spavanje kada se obično osjećate umorno. Ako dovoljno spavate, trebali biste se prirodno probuditi bez alarma. Ako vam treba budilica, možda  trebati ranije otići na  spavanje.
  2. Izbjegavanje predugog spavanja Što se  rasporedi spavanja vikendom / radnim danom više razlikuju, to će poteškoće spavanja  biti više izražene.
  3. Izbjegavajte drijemanja. Iako je drijemanje dobar način da nadoknadite izgubljeni san, ako imate poteškoća s usnivanjem drijemanje može stvari pogoršati. Ograničite drijemanje na 15 do 20 minuta i to rano poslijepodne.
  4. Temperatura u spavaćoj sobi treba biti ugodna, nikako previsoka. Idealna temperatura je oko 18 stupnjeva celzijusa.
  5. Spavaća soba treba biti zamračena i mirna.
  6. Spavaća soba treba služiti za spavanje te u spavaćoj ne bi trebao biti televizor, računalo, mobitel i drugi elektronički uređaji. Ukoliko ipak se odlučite za elektroničke uređaje  u  spavaćoj sobi trebali bi uključititi  filter plave svjetlosti i staviti ih na noćni način rada.
  7. Prije spavanja treba se suzdržati od kofeina, alkohola i obilnih obroka.
  8. Prestanite pušiti. Pušenje je stimulans koji može poremetiti san, pogotovo neposredno prije
  9. Smanjite slatku hranu i rafinirane ugljikohidrate. Hrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidratima, poput bijelog kruha, bijele riže i tjestenine tijekom dana, može noću potaknuti budnost i remetiti  duboke,  obnavljajuće faze sna.
  10. Fizička aktivnosti tijekom dana pospješuje san. Ljudi koji redovito vježbaju bolje spavaju noću, a danju se osjećaju manje pospano. Redovito vježbanje također poboljšava simptome nesanice i apneje tijekom spavanja te povećava količinu vremena koje provodite u dubokim fazama sna. Što energičnije vježbate, to spavanje snažnije djeluje. Ali čak i lagana tjelovježba – poput hodanja samo 10 minuta dnevno – poboljšava kvalitetu sna. Vježba ubrzava š metabolizam, podiže tjelesnu temperaturu i stimulira hormone poput kortizola. To nije problem ako se vježba ujutro ili popodne, ali ukoliko je vježbanje kasno navečer  može ometati san. Umjerene ili intenzivnu fizičku aktivnosti ne bi trebalo provoditi u periodu krećem od tri sata prije odlaska na spavanja. Opuštajuće vježbe ili nježno istezanja u večernjim satima mogu pomoći u usnivanju. Može proći nekoliko mjeseci redovitih aktivnosti prije nego što se osjeti značajan učinak na kvalitetu  sna, stoga je potrebno da budete strpljivi i uporni.

Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom, želim Vam svako dobro i čuvajte se.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Vrtoglavica

Različiti simptomi – je li ovo nešto ozbiljno?

Vrtoglavica

Vrtoglavica

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Mozak

Traumatska ozljeda mozga

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Vrtoglavica

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Moždana aneurizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Cerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život. Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama […]

Neurologija

Utrnulost ruku za vrijeme spavanja – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Što znači atrofija mozga?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Atrofija mozga, također poznata kao cerebralna atrofija, odnosi se na progresivni gubitak neurona i veza između njih. Ovo stanje rezultira smanjenjem veličine i volumena mozga i može biti povezano s raznim neurološkim i sustavnim poremećajima. Atrofija mozga može utjecati na različite regije mozga, što dovodi do simptoma ovisno o zahvaćenom području. Atrofija mozga može se […]

Neurologija

Kompresija ulnarnog živca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Kompresija ulnarnog živca, koja se često naziva sindrom kubitalnog tunela, je često stanje uzrokovano uklještenjem živca koji se naziva ulnarni živac. Ovaj živac ide od vrata do šake i odgovoran je za osjet u prstenjaku i malom prstu, kao i za kontrolu nekih pokreta šake i podlaktice. Kada je ulnarni živac pritisnut, to može dovesti […]

Neurologija

Evocirani potencijali

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Evocirani potencijali (EP) spadaju u neurofiziološke pretrage koje se koristi u kliničkoj praksi za procjenu funkcionalnosti različitih dijelova živčanog sustava. Stimulirajući specifične senzorne putove i bilježeći električne reakcije koje generira mozak ili leđna moždina, evocirani potencijali pružaju dragocjene podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja. Evocirani potencijali mjere električnu aktivnost koju stvara […]

Neurologija

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Karotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]

Neurologija

Nalaz MR na hipofizi

Neurologija

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]