Je li potrebna ponovna operacija zbog zone tekućine i svakodnevnih glavobolja nakon kraniotomije?

Urađeni su multiplanarni i multisekvencijalni MR tomogrami, prije i nakon intravenskog davanja paramagnetnog
kontrastnog sredstva. Kvalitet pregleda je umjerneo umanjen artefaktima koji su nastali pomijeranjem pacijenta
tokom izvođenja istog, korištena je „blade“ tehnika na sekvencama za redukciju istih.
Sublentikularno obostrano vidi se nekoliko naglašenih perivaskularnih prostora.
Ekstraaksijalno temporalno, djelimično i frontalno, lijvo vidi se veća zona IS kao CSF bez restrikcije difuzije
homogenog IS dijametara 26x42x80 mm (AP,LL,KK). Temporalno lijevo vidi se nekoliko milimetarskih SWI
hipo-/SWI phase hiperintenznih zona koje će odgovarati produktima hema.
U moždanom parenhimu infratentorijalno nema promjena morfologije/intenziteta signala kao niti znakova
restrikcije difuzije.
Očuvana je kortikomedularna diferencijacija difuzno obostrano.
Postoji blaga asimetrija okcipitalnih lobusa u smislu da lijevi prelazi preko srednje linije – varijacija.
Nema zadebljanja / patološkog signala moždanica.
Nema pomijeranja mediosagitalnih struktura.
Spoljni i unutrašnji likvorski prostori su normalnog oblika i veličine, bez patološkog sadržaja.
Hipoplastičan je P1 segment lijeva ACP uz jaku istostranu AComP.
Pontocerebelarni uglovi i kraniocervikalni prelaz su bez patoloških promjena.
Foramen magnum je slobodan.
Orbite su bez grubljih patoloških promjena.
U intermedijernom dijelu hipofize vidi se T1 hipo- a T2 hiperintenzna promjena veličine do 6 mm.
Pregledom obuhvaćene strukture baze lobanje su normalne morfologije, bez ekspanzivnih promjena, intaktne.
Paranazalni sinusi su normalne razvijenosti uz rubno zadebljenje mukoze. Postoji devijacija nosnog septuma.
Hipertrofična je epifaringealna tonzila.
Mastoidi su bez stranog sadržaja.
Na koštanim strukturama svoda i baze lobanje vidi se stanje nakon kraniotomije temporalno lijevo.
Dali je potredna operacija ponovno jer mjere su vece i svakodnevna glavobolja je prisutna

25.6.2025

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovani hvala Vam na pitanje. Na slici MR izdvojila bih hem kao produkt nekih ranijih mikrokrvarenja i hipoplastični segment lijeve arterije cerebri posterior.
Stražnja moždana arterija (PCA) je glavna arterija u stražnjem dijelu mozga koja opskrbljuje krvlju važna područja poput slijepoočnog režnja koji kontrolira vid. Hipoplastično znači nerazvijeno ili manje od normalnog a hipoplastični segment stražnje moždane arterije znači da je dio te arterije manji ili uži nego inače – bilo od rođenja (kongenitalno) ili rjeđe zbog bolesti. Može biti normalna varijanta – mnogi ljudi imaju hipoplastične arterije bez simptoma.
Ovisno o kontekstu (npr. ako ste imali simptome poput problema s vidom, moždanog udara ili migrene), možda je važno pratiti. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Može li trnjenje lica i peckanje u glavi biti posljedica vratne kralježnice uz uredan CT?

Neurologija

Što može uzrokovati pritisak u glavi, curenje iz sinusa i nelagodu nakon kofeina?

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Neurologija

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]