Epileptički napadaji

Postovani. Prije odprilike 2 mjeseca imao sam dva napadaja koja su opisana kao epilepticni napadaji. Bio sam u Njemackoj, i nisam tome pridavao neku paznju. (Inace se bavim njegom starijih i bolesnih ljudi).
02.11. sam se vratio u Hrvatsku, i 14.11 se dogodio opet prvi napad. Da budem iskren, zivio sam “buran” zivot. Alkohol, nocni zivot, puno nocnog zivota, rada, red bulla, supstanci. Na EEG pregledu mi je data dijagnoza G40.
Citiram. “EEG:Srednje voltažna osnovna cerebralna aktivnost je u alfa frekvenciji 8-9Hz.Reakcija vizualnog blokiranja djelomično je izražena.Tijekom snimanja interponiraju se difuzno sporiji valovi 5-7 Hz, amplitude do 50 uV bez jasne asimetrije.Na FS i HV analogne promjene.Zaključak:Nalaz je lakše difuzno disritmički promijenjen”
17.11, prvi dan zaposlenja, su me poslali kuci, jer su mi rekli da sam blijed, “hvatam pod” dezirojentiran sam. Sljedece jutro napad. Nakon toga sam otisao na hitnu. Na CT-u MSCT presjecima mozga uredni su koeficijenti apsorpcije mozdanog parenhima infra uz odfzanu granicu sive i bijele tvari. Ne nalazi se znakova akutne ishemije, intrakranijalne hemoragije kao ni ekspanzivnog procesa. Nema znakova kostane pregradnje.
Dijagnoza na OHB je “st post collapsus, epi susp” .
Preporuka neurolaga je uzimati rivotril 3 puta na dan od 2mg te navecer lijek “Zonisamid” 100mg 0,0,1, te nakon tjedan tana povecat na 200mg navecer.
Nakon toga je bilo odprilike 10 napadaja. Neki su bili laksi neki blazi. Ovo je treci dan kako napadaja nema. E sad me zanima, dali je moguce i kako je moguce da CT mozga ne pokazuje nikakve znakove epilepsije, kako to da ako stvarno je epilepsija, da nije defenirano koji tip epilepsije je, i dali je moguce da ustvari to uopce nije epilepsija?
Hvala na odgovoru.

13.2.2025

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovani hvala Vam na pitanju. Brojni oblici epilepsije imaju potpuno uredni MSCT mozga. MSCT mozga prenstveno se koristi za traženje strukturnih abnormalnosti u mozgu, kao što su tumori, krvarenja ili kalcifikati, koji se ponekad mogu manifestirati kao epileptički napadi. Međutim, mnoge vrste epilepsije nisu uzrokovane vidljivim strukturnim promjenama te u tim slučajevim nalaz MSCT-a mozga je normalan. Epilepsija se o dijagnosticira na temelju kliničkih simptoma i anamneze bolesnika, te je od velike važnosti i elektroencefalogram (EEG). Ova pretraga mjeri električnu aktivnost u mozgu i specifičniji je za otkrivanje abnormalne aktivnosti mozga povezane s epilepsijom. Međutim EEG ne mora nužno pokazati abnormalnosti osim ako se ne radi tijekom napadaja.
Klinička procjena uključujući povijest napadaja, vrstu i učestalost napadaja, ključni je čimbenik u dijagnozi. Mnoga stanja mogu oponašati epilepsiju i uzrokovati napadje poput metaboličke neravnoteže, uzimanja droga ili apstinencije, a ne kronične epilepsije. U nekim slučajevima uzrok ili tip epilepsije ne može se odmah identificirati, što dovodi do dijagnoze “nespecificirane epilepsije”. Ako postoji sumnja na epilepsiju, ali nije potvrđena kao što je to u Vašem slučaju potrebno je učiniti pregled kod neurologa koji je subspecijalist epileptolog. Epilepsija je dijagnoza koja često zahtijeva niz informacija, a nije neobično da taj proces potraje. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom, želim Vam svako dobro.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EEG

Je li EEG nalaz u granicama normale razlog za brigu?

Moždani udar Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Liječenje

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]

Mozak

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Iz iste kategorije

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Neurologija Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija

Može li se s početnim degenerativnim promjenama i suženjem L5/S1 prostora sigurno baviti leđnim plivanjem?

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Je li potrebno raditi EEG u spavanju ako dijete već ide na MR mozga s anestezijom?

Neurologija

Kronična migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMigrena je neurološki poremećaj karakteriziran epizodama umjerene do jake glavobolje, često praćene mučninom, povraćanjem i osjetljivošću na svjetlost ili zvuk. Veliki broj ljudi diljem svijeta boluje od migrene, a mali broj ljudi pogođenih ovim stanjem razvija ono što se naziva kronična migrena. Kronična migrena nije samo niz intenzivnih glavobolja koje se često javljaju; to je […]