Epileptički napadaji

Postovani. Prije odprilike 2 mjeseca imao sam dva napadaja koja su opisana kao epilepticni napadaji. Bio sam u Njemackoj, i nisam tome pridavao neku paznju. (Inace se bavim njegom starijih i bolesnih ljudi).
02.11. sam se vratio u Hrvatsku, i 14.11 se dogodio opet prvi napad. Da budem iskren, zivio sam “buran” zivot. Alkohol, nocni zivot, puno nocnog zivota, rada, red bulla, supstanci. Na EEG pregledu mi je data dijagnoza G40.
Citiram. “EEG:Srednje voltažna osnovna cerebralna aktivnost je u alfa frekvenciji 8-9Hz.Reakcija vizualnog blokiranja djelomično je izražena.Tijekom snimanja interponiraju se difuzno sporiji valovi 5-7 Hz, amplitude do 50 uV bez jasne asimetrije.Na FS i HV analogne promjene.Zaključak:Nalaz je lakše difuzno disritmički promijenjen”
17.11, prvi dan zaposlenja, su me poslali kuci, jer su mi rekli da sam blijed, “hvatam pod” dezirojentiran sam. Sljedece jutro napad. Nakon toga sam otisao na hitnu. Na CT-u MSCT presjecima mozga uredni su koeficijenti apsorpcije mozdanog parenhima infra uz odfzanu granicu sive i bijele tvari. Ne nalazi se znakova akutne ishemije, intrakranijalne hemoragije kao ni ekspanzivnog procesa. Nema znakova kostane pregradnje.
Dijagnoza na OHB je “st post collapsus, epi susp” .
Preporuka neurolaga je uzimati rivotril 3 puta na dan od 2mg te navecer lijek “Zonisamid” 100mg 0,0,1, te nakon tjedan tana povecat na 200mg navecer.
Nakon toga je bilo odprilike 10 napadaja. Neki su bili laksi neki blazi. Ovo je treci dan kako napadaja nema. E sad me zanima, dali je moguce i kako je moguce da CT mozga ne pokazuje nikakve znakove epilepsije, kako to da ako stvarno je epilepsija, da nije defenirano koji tip epilepsije je, i dali je moguce da ustvari to uopce nije epilepsija?
Hvala na odgovoru.

13.2.2025

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovani hvala Vam na pitanju. Brojni oblici epilepsije imaju potpuno uredni MSCT mozga. MSCT mozga prenstveno se koristi za traženje strukturnih abnormalnosti u mozgu, kao što su tumori, krvarenja ili kalcifikati, koji se ponekad mogu manifestirati kao epileptički napadi. Međutim, mnoge vrste epilepsije nisu uzrokovane vidljivim strukturnim promjenama te u tim slučajevim nalaz MSCT-a mozga je normalan. Epilepsija se o dijagnosticira na temelju kliničkih simptoma i anamneze bolesnika, te je od velike važnosti i elektroencefalogram (EEG). Ova pretraga mjeri električnu aktivnost u mozgu i specifičniji je za otkrivanje abnormalne aktivnosti mozga povezane s epilepsijom. Međutim EEG ne mora nužno pokazati abnormalnosti osim ako se ne radi tijekom napadaja.
Klinička procjena uključujući povijest napadaja, vrstu i učestalost napadaja, ključni je čimbenik u dijagnozi. Mnoga stanja mogu oponašati epilepsiju i uzrokovati napadje poput metaboličke neravnoteže, uzimanja droga ili apstinencije, a ne kronične epilepsije. U nekim slučajevima uzrok ili tip epilepsije ne može se odmah identificirati, što dovodi do dijagnoze “nespecificirane epilepsije”. Ako postoji sumnja na epilepsiju, ali nije potvrđena kao što je to u Vašem slučaju potrebno je učiniti pregled kod neurologa koji je subspecijalist epileptolog. Epilepsija je dijagnoza koja često zahtijeva niz informacija, a nije neobično da taj proces potraje. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom, želim Vam svako dobro.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Neurologija

Cervikogena glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Cervikogena glavobolja je jedna od čestih glavobolja koje je često neprepoznata i neadekvatno liječena. Preklapa se s drugim glavoboljama, osobito glavoboljom tenzijskog tipa i migrenom. Karakterizirana je boli koja počinje u vratu i širi se u glavu, te je povezan s mišićno-koštanim ili neurovaskularnim problemima u vratnoj kralježnici. Uzroci cervikogene glavobolje Cervikogena glavobolja povezana je […]

Mozak

Moždana aneurizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Cerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život. Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama […]

Mozak

EEG mozga – molim savjet

Cerebralna atrofija

Što znači atrofija mozga?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Atrofija mozga, također poznata kao cerebralna atrofija, odnosi se na progresivni gubitak neurona i veza između njih. Ovo stanje rezultira smanjenjem veličine i volumena mozga i može biti povezano s raznim neurološkim i sustavnim poremećajima. Atrofija mozga može utjecati na različite regije mozga, što dovodi do simptoma ovisno o zahvaćenom području. Atrofija mozga može se […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Molim Vas mišljenje o drugoj magnetskoj i suženju sinusa?

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Bol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Neurologija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Cerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Neurologija

Kako prevenirati spinalnu stenozu

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spinalna stenoza  je suženje prostora unutar kralježničnog stupa, zbog čega nastaje  pritisak na leđnu moždinu i živce koji putuju kroz nju. Ovo stanje obično zahvaća cervikalni (vrat) i lumbalni (donji dio leđa) dio kralježnice, iako se može pojaviti i u prsnom dijelu (srednji dio leđa). Stenoza je obično uzrokovana starosnim promjenama kralježnice, ali također može biti […]

Neurologija

Epileptički napad u djece – molim savjet i mišljenje

Neurologija

Kompresija ulnarnog živca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Kompresija ulnarnog živca, koja se često naziva sindrom kubitalnog tunela, je često stanje uzrokovano uklještenjem živca koji se naziva ulnarni živac. Ovaj živac ide od vrata do šake i odgovoran je za osjet u prstenjaku i malom prstu, kao i za kontrolu nekih pokreta šake i podlaktice. Kada je ulnarni živac pritisnut, to može dovesti […]

Neurologija

Evocirani potencijali

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Evocirani potencijali (EP) spadaju u neurofiziološke pretrage koje se koristi u kliničkoj praksi za procjenu funkcionalnosti različitih dijelova živčanog sustava. Stimulirajući specifične senzorne putove i bilježeći električne reakcije koje generira mozak ili leđna moždina, evocirani potencijali pružaju dragocjene podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja. Evocirani potencijali mjere električnu aktivnost koju stvara […]

Neurologija

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Karotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]