Supraventrikularna tahikardija

Pozdrav, Zensko, 29 godina, 60 kg, 173 cm. Prije 12 godina, prvi put sam imala epizodu supraventrikularne tahikardije (doktori u Srcanoj su postavili tu dijagnozu) Od tada, dogodila se jos svega 10ak puta, najcesce tijekom fizickog napora. Tahikardija nikad nije zabiljezena na EKG ni na holteru, a na elektrofiziolosko ispitivanje nisam isla. Te epizode obicno traju do 5 min i uvijek ostanem pri svijesti. Otkucaji su izrazito brzi (kao da srce treperi) Prestane samo od sebe (ponekad pomogne Valsalva) Buduci da tahikardija nikad nije ulovljena, ne znam vam reci o kojem se tipu radi. Ponekad imam palpitacije, a i puls mi se ubrza vrlo lagano, cak i kod laganih aktivnosti. Zanima me trudnoca. (Za sad mi doktori nisu dali puno odgovara jer jos uvijek nisam trudna). Buduci da se otkucaji povecaju u trudnoci, kako bi se to odrazilo na moje stanje? Jesu li te epizode u trudnoci opasne/opasnije? Bi li mogla s tom dijagnozom roditi prirodnim putem? Kako se zaustavlja epizoda ako ne prodje? Postoje li neki lijekovi kiji se mogu uzimati u trudnoci za otkucaje? Je li uopce pametno zatrudnjeti? Hvala vam na odgovoru.

19.4.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Vaša dijagnoza nije kontraindikacija za trudnoću. Dobro ste o svemu informirani. U trudnoći epizode supraventrikularnih tahikardija mogu postati učestalije. Valsalvin manevar je dobro primijeniti u slučaju ovakvih ataka, ali bi vam kardiolog trebao savjetovati i koji antiaritmik uzeti u takvim situacijama ako se tahikardija ne smiri. U trudnoći se nastoji izbjegavati uzimanje bilo kakvih lijekova jer oni cirkulacijom dolaze i do fetusa. Atenolol iz skupine beta blokatora je najmanje opasan, međutim o tome trebate razgovarati sa svojim kardiologom i ginekologom. Budući planirate trudnoću, ponovite 24-satni (ili bolje 48-satni) holter srca, UZV srca i javite se kardiologu-aritmologu u klinici.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hipertenzija

Molim mišljenje oko terapije za tahikardiju i početnu hipertenziju

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]
Kardiologija

Što mogu značiti epizode tresenja, otežanog disanja i kasniji neurološki simptomi te koje pretrage još učiniti?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]
Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]
Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]
Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute
Kardiologija

Što može uzrokovati ubrzan rad srca i osjećaj lupanja uz uredne kardiološke nalaze?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]