Supraventrikularna tahikardija

Pozdrav, Zensko, 29 godina, 60 kg, 173 cm. Prije 12 godina, prvi put sam imala epizodu supraventrikularne tahikardije (doktori u Srcanoj su postavili tu dijagnozu) Od tada, dogodila se jos svega 10ak puta, najcesce tijekom fizickog napora. Tahikardija nikad nije zabiljezena na EKG ni na holteru, a na elektrofiziolosko ispitivanje nisam isla. Te epizode obicno traju do 5 min i uvijek ostanem pri svijesti. Otkucaji su izrazito brzi (kao da srce treperi) Prestane samo od sebe (ponekad pomogne Valsalva) Buduci da tahikardija nikad nije ulovljena, ne znam vam reci o kojem se tipu radi. Ponekad imam palpitacije, a i puls mi se ubrza vrlo lagano, cak i kod laganih aktivnosti. Zanima me trudnoca. (Za sad mi doktori nisu dali puno odgovara jer jos uvijek nisam trudna). Buduci da se otkucaji povecaju u trudnoci, kako bi se to odrazilo na moje stanje? Jesu li te epizode u trudnoci opasne/opasnije? Bi li mogla s tom dijagnozom roditi prirodnim putem? Kako se zaustavlja epizoda ako ne prodje? Postoje li neki lijekovi kiji se mogu uzimati u trudnoci za otkucaje? Je li uopce pametno zatrudnjeti? Hvala vam na odgovoru.

19.4.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Vaša dijagnoza nije kontraindikacija za trudnoću. Dobro ste o svemu informirani. U trudnoći epizode supraventrikularnih tahikardija mogu postati učestalije. Valsalvin manevar je dobro primijeniti u slučaju ovakvih ataka, ali bi vam kardiolog trebao savjetovati i koji antiaritmik uzeti u takvim situacijama ako se tahikardija ne smiri. U trudnoći se nastoji izbjegavati uzimanje bilo kakvih lijekova jer oni cirkulacijom dolaze i do fetusa. Atenolol iz skupine beta blokatora je najmanje opasan, međutim o tome trebate razgovarati sa svojim kardiologom i ginekologom. Budući planirate trudnoću, ponovite 24-satni (ili bolje 48-satni) holter srca, UZV srca i javite se kardiologu-aritmologu u klinici.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?