osjećaj stezanja i pulsiranja žila kod sljepoočnica i tahikardija

Poštovani,
33 su mi godine (ž). Unazad dvije godine pila sam Byol cor 0,25 mg zbog tahikardije. Po preporuci kardiologa uzimam i Misar 0,25 po potrebi. Već tri tjedna traje mi osjećaj stezanja žila kod sljepoočnica te osjećaj težine u glavi, ne kao glavobolja, već stezanje žila kod sljepoočnica i osjetim pulsiranje na tom mjestu. Tlak mi je cca 110/70, ponekad i niži. Puls je ponekad ispod, no dosta često iznad 100. Neki dan sam radila KKS i sve je u granicama normale, radila sam i acidobazni status: SPO2 94,5%; ostalo u granicama normale. Jedino imam alergije i povišen igE=260. Ljeti sam tri puta završila na hitnoj zbog osjećaja visokog pulsa i stezanja žila, neku večer me iz sna probudio osjećaj pulsiranja u glavi i puls mi je bio cca 140. Kad sam popila misar smirilo se. Da li da nastavim s uzimanjem misara svakodnevno pošto imam svaki dan osjećaj stezanja tih žila na glavi? Molim Vas i savjet koji pregled da obavim vezano uz sve navedeno? Srce redovito kontroliram, uzv je u redu kao i holter nalazi. Štitnjača, hormoni i antitijela u redu. Brine me da će mi te žile prsnuti od osjećaja pulsiranja i stezanja? Molim i za savjet do kada smijem koristiti misar? Uzela sam ga nekoliko puta mjesečno jednom dnevno navedenu dozu 0,25. Ne koristim ga svakodnevno, da li smijem? Osjećam da mi pomaže sniziti puls i opustiti me, s obzirom da sam imala veoma stresnu situaciju prije mjesec dana .
Zahvaljujem unaprijed i molim Vas za savjet. Srdačan pozdrav.

16.11.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Tegobe koje opisujete ne mogu se povezati s bolestima srca, tj. malo je vjerojatno da bi bile uzrokovane bolestima srca. Tome u prilog idu i normalni nalazi dijagnostičkih kardioloških pretraga. Niže vrijednosti krvnoga tlaka mogu uzrokovati slične tegobe. Preporučam Vam da obavite neurološki pregled zbog opisanih tegoba. Neke sistemske bolesti mogu također uzrokovati slične tegobe. Javite se svome liječniku koji će Vas uputiti na specijalistički pregled i potrebne dijagnostičke pretraga. Povećanje frekvencije srca može biti zbog nelagodnosti koju osjećate zbog navedenih simptoma. Lijek Misir obično se preporuča bolesnicima za liječenja paničnog straha, anksioznih poremećaja, depresije, nemira i napetosti itd.

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija

Treba li mijenjati terapiju za tlak ako i dalje postoje lupanje srca i osjećaj vrućine u glavi?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Što može uzrokovati iznenadno lupanje srca i trzanje mišića u prsima te kada je potrebno napraviti dodatne pretrage?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute