U prošlosti su naše bake i djedovi obolijevali od sušice, djeca su umirala od difterije i dizenterije, a danas naša djeca i sve veći broj odraslih osoba obolijeva od alergijskih bolesti.
Alergije posljednjih desetljeća pokazuju trend porasta, te ih smatramo bolestima suvremenog doba. Proljeće je počelo, visibabe i ljubičice su procvjetale, a broj onih koji kišu, šmrcaju i kašlju sve je veći. Što je uzrok porasta broja alergijskih bolesti, osobito peludne hunjavice? Jesu li u tome krive biljke ili zagađenje okoliša? Botaničari tvrde nisu krive biljke, a medicina pravog odgovora još nema. Biljke su imale svoj prirodni ciklus listanja, pupanja i cvjetanja i u doba naših baka. Biljke samo obavljaju svoju prirodnu funkciju oprašivanja, razmnožavanja i rasprostranjivanja kao što su to činile i prije pojave čovjeka na Zemlji.
Stručnjaci navode kao moguće uzroke porasta broja alergijskih bolesti u svijetu zagađenje okoliša i suvremeni način života. Sve veća izloženost stresu, aditivima i konzervansima iz hrane i pića, pa čak i pretjerana higijena mijenjaju čovjekov obrambeni sustav koji sve češće reagira alergijskim reakcijama.
Alergija je pretjerana i štetna reakcija našeg obrambenog sustava na često bezazlene tvari iz našeg okoliša, kao što su pelud biljaka, hrana, kućna prašina, grinje, dlake životinja i drugo. Tvari koji izazivaju alergijsku reakciju nazivaju se alergenima. Alergene iz okoliša i unesene hranom i lijekovima u organizam naš obrambeni sustav prepoznaje kao strane i opasne, te protiv njih stvara specifična protutijela, koje i inače stvara u kontaktu s virusima i bakterijama. No, kod alergičara je ova reakcija obrambenog sustava neuobičajeno jaka.
Tijekom te reakcije obrambenog sustava oslobađa se histamin koji izaziva upalnu reakciju. Ovisno o intenzitetu i brzini upalne reakcije simptomi alergijske bolesti mogu biti opći ili lokalizirani na pojedini organ (koža, sluznica) ili organski sustav (probavni ili dišni sustav) ovisno kojim je putem alergen ušao u organizam. Stoga razlikujemo alergijske bolesti dišnog sustava (alergijska hunjavica, astma), alergijski konjuktivitis, alergijske bolesti kože (urtikarija, atopijski i kontaktni dermatitis), probavne alergijske bolesti, alergijske reakcije na lijekove i ubode insekata sve do teške i po život opasne anafilaktičke reakcije.
Popis tvari na koje se može razviti alergijska reakcija vrlo je velik. Gotovo svaka tvar iz našeg okoliša može izazvati alergijsku reakciju. No, neke se tvari ubrajaju u češće alergene kao što su pelud biljaka, grinje iz kućne prašine, dlake životinja, spore plijesni, neke namirnice (kikiriki, jagode), lijekovi, konzervansi i aditivi iz hrane i pića, otrovi koji luče insekti nakon uboda i ultraljubičaste zrake.
U vrijeme proljeća zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku uslijed cvjetanja biljaka najjača je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis. Peludna hunjavica je sezonska alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Procjenjuje se da svaki deseti čovjek ima peludnu hunjavicu.
Koncentracija peludi u zraku ovisi o klimatskom podneblju, vegetaciji određenog područja i mikroklimatskim uvjetima. U Hrvatskoj postoje dva vegetacijska pojasa: kontinentalni i primorski. Već krajem veljače u kontinentalnom dijelu Hrvatske počinju prve proljetne alergije uslijed cvjetanja lijeske i johe, a zatim vrbe i brijesta. Na njih se u ožujku nadovezuje cvjetanje breze, bukve, javora i hrasta. U prvim proljetnim mjesecima najjače alergogeno djelovanje imaju lijeska i breza. U svibnju počinje cvjetanje trave čiji je maksimum cvatnje u prvom dijelu ljeta (lipnju i srpnju). Ljetni i kasno ljetni alergeni su peludi raznih vrsta korova, osobito ambrozije, neželjenog gosta iz Sjeverne Amerike koji je kao slijepi putnik uplovio u europske luke krajem 19. stoljeća.
Posljednjih 20 godina ambrozija je glavni korov u zemljama središnje i jugoistočne Europe, a epicentar je Hrvatska, te južni dio Mađarske i Vojvodine. Za primorski pojas je maksimum polinacije u rano proljeće, te krajem ljeta i početkom jeseni kada je izražena cvatnja korova i nekih trava. U veljači i ožujku u primorskom pojasu cvatu masline, crni bor i čempres, trave u travnju i svibnju, te korovi tijekom cijele godine. Da bi neka biljka bila alergogena mora se oprašivati vjetrom, mora proizvoditi pelud u velikim količinama i sama pelud mora imati alergogene osobine, što znači da u strukturi peludnog zrnca moraju postojati alergogeni spojevi koji će u doticaju sa sluznicom izazvati alergijsku reakciju.
Iako su peludna zrnca lagana, nošena vjetrom mogu se prenijeti na udaljenosti i do 100 kilometara, no najveći dio peludi (oko 90%) ostaje na mjestu otpuštanja. U velikim gradovima zbog posebnih mikroklimatskih uvjeta peludna zrnca su najgušća u sloju zraka do 10 metara od tla. Za toplog i suhog vremena, uz visoki tlak zraka i vlažnost od 30-40% oslobađaju se velike količine peludi. Veća kišna razdoblja smanjuju širenje i koncentraciju peludi u zraku. Na selu i u prirodi koncentracije peludi najveće su ujutro, a u gradu navečer.
Uz peludne kalendare cvatnje biljaka posljednjih se godina u nekoliko gradova u Hrvatskoj prati koncentracija peludi u zraku na određenim mjernim postajama i izrađuju se dnevne alergološke prognoze kako bi se pomoglo oboljelima od sezonskih alergija i liječnicima u dijagnostici i liječenju. Osobe oboljele od peludne hunjavice imaju karakteristične simptome koji su vrlo neugodni i kod težih oblika bolesti ozbiljni.
To su šmrcanje, kihanje, kašljanje, svrbež, neprohodnost i punoća nosa praćena vodenim iscjetkom iz nosa i gubitkom njuha. U očima dolazi do upale spojnice oka sa crvenilom, suzenjem, svrbežom i pečenjem očiju (alergijski konjuktivitis). Kod težih oblika bolesti uzrokovanih jakom senzibilizacijom sluznice dišnih puteva može doći do razvoja alergijske astme osobito u mlađoj životnoj dobi. Klinička slika i vrijeme pojave simptoma praćenjem peludnog kalendarapomoći će u postavljanju dijagnoze alergije.
Kada se smire simptomi bolesti potrebno je utvrditi uzrok alergije različitim testiranjima i pretragama, a to su:
– alergološko kožno testiranje na inhalacijske alergene, tzv.Prick test kod kojeg se potencijalni alergeni unose u kožu i promatra se reakcija. Pojava uzdignutog, crvenkastog područja na koži označava pozitivnu reakciju na neki alergen.
– krvni testovi kojim se određuje ukupna količina imunoglobulina IgE (RIST) i specifičnih IgE protutijela za pojedine alergene (RAST), te mjerenje eozinofilnog kationskog proteina (ECP),
– citološki pregled iskašljaja ili brisa nosa na eozinofile, određivanje broja eozinofilnih leukocita iz brisa nosa, iskašljaja i krvi,
– testovi specifične provokacije na određeni alergen u bolesnika izazivaju blaži alergijski odgovor i pozitivan rezultat je najbolji dokaz preosjetljivosti na određeni alergen.
Kod sumnje na razvoj alergijske astme potrebna je i pulmološka obrada:
– spirometrija kojom se ispituje plućna funkcija: postojanje suženja dišnih puteva i otežano protjecanje zraka kroz njih,
– radiološka dijagnostika i
– testovi provokacije s metakolinom ili suhim zrakom kojim se potvrđuje preosjetljivost dišnih puteva.
Kada govorimo o liječenju alergije, važno je odmah napomenuti da se alergije ne mogu izliječiti, ali se postojećim lijekovima simptomi bolesti mogu ublažiti ili čak u potpunosti ukloniti.
Prvi i najčešće propisivani lijekovi su antihistaminici – protuupalni lijekovi koji sprječavaju djelovanje histamina odgovornoga za pojavu simptoma kod alergijskih reakcija. Antihistaminici se mogu primjeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno u obliku tableta.
Belupov antihistaminik Belodin (loratadinum) ima sustavno i dugotrajno djelovanje na simptome alergijskih bolesti, a da pri tome ne uzrokuje pospanost. Uzima se jednom dnevno tijekom dana i može se dobiti bez liječničkog recepta. Belodin se može uzeti i prije pojave simptome alergijski bolesti, ali i kada su simptomi bolesti već prisutni. Već deset minuta nakon uzimanja Belodina neugodni simptomi kihanja, kašljanja i šmrcanja će nestati. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teški oblika peludne hunjavice.
Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi – protuupalni lijekovi koji zaustavljaju alergijsku reakciju i ublažavaju upalu. Češće se uzimaju u obliku spreja ili inhalera na nos ili usta, a rjeđe u obliku tableta i injekcija. Novije generacije kortikosteroida imaju manje nuspojava, te se mogu uzimati i preventivno prije pojave simptoma bolesti.
Kromoni su novija generacija lijekova koja se primjenjuje u obliku nosnog spreja za uklanjanje simptoma sezonske peludne hunjavice. Za dugotrajnije liječenje peludne hunjavice i alergijske astme koristi se hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija. To je postupak kojim se u određenim vremenskim razmacima unose u kožu razrijeđeni alergeni jednom do dva puta tjedno. Doza alergena se postupno povećava, čime se bolesnik postepeno navikava na određene alergene. Hiposenzibilizacijom se smanjuje razina IgE protutijela u krvi i potiče stvaranje zaštitnih IgG protutijela.
Ova metoda liječenja je osobito uspješna kod mladih osoba, liječenje treba započete već u jesen kako bi se razvio imunitet prije sezone cvatnje, a sam postupak liječenja traje od tri do pet godina.Postoje i prirodna sredstva koji jačaju obrambeni sustav organizma, to su vitamin C, cink i kalcij.
Osim liječenja u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna i preventiva. U pogledu preventive korisno je:
– redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
– za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila tijekom vožnje,
– izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija od 5-10 sati kada je koncentracija peludi najviša,
– ugraditi klima uređaj jer on smanjuje količinu peludi za 90%,
– odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi izbjegli unošenje neželjene količine peludi u stambene prostorije,
– boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
– za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izbjegavati ako je moguće izlazak izvan kuće ili stana,
– prati kosu svako večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose i često prati ruke,
– nositi masku prilikom izlaska iz kuće ili stana ukoliko je neophodno, te
– izbjegavati pušenje, sprejeve i slične iritanse jer pojačavaju simptome alergije.
23.12.2015
