Je li EEG nalaz uredan unatoč izraženim artefaktima i treba li ga ponoviti?

Dobar dan:eeg-elektroencefalografija. Srednjevoltažna osnova cerebralna aktivnost je u alfa ritmu 9-11 Hz
.Vizualno blokiranje dobro izraženo.Asimetrija ni paroksizama nema.Na hv i da bez novosti.Nalaz u granici normale uz izražene i učestale mišićne artefakte kao i arofakte micanjem i treptanjem koji limitiraju adekvatni interpretaciju.U slučaju kliničke eindikacije preporučuje se ponoviti nalaz uz bolju suradnju pacijentice. Hvala

19.1.2026

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Hvala Vam na pitanju. Elektroencefalogram (EEG) spada u elektrofiziološke metode koje detektiraju električnu aktivnost u mozgu. Živčane stanice komuniciraju putem električnih impulsa i aktivne su čitavo vrijeme, čak i prilikom spavanja. EEG pomoću površinskih elektroda bilježi aktivnost živčanih stanica. Promjene u EEG-u ukazuje na trenutnu jaču podražljivost mozga što se slikovito može shvatiti da povremeno struja između živčanih stanica teče ubrzano. EEG snimanje prikazuje trenutačnu funkciju, tj. aktivnost živčanih stanica, te se može mijenjati ovisno o stanju osobe kojoj se snima (neispavanost, umor, glad, uzimanje nekih psihotropnih lijekova, glavobolja i drugo). Zbog toga ista osoba u različitim stanjima može imati različit nalaz EEG-a.

Tijekom snimanja registriraju se valovi različitih frekvencija.. Alfa frekvencija se odnosi na valove koji se normalno javljaju kad smo opušteni, zatvorenih očiju, a blokira se pri otvaranju očiju. Prilikom otvaranja očiju normalno se javlja beta ritam. Paroksizmi se mogu vidjeti kod ljudi koji boluju od epilepsije kao znak prekomjernog izbijanja živčanih stanica kod Vas nisu prisutni. Osim beta ritma u EEG-u se mogu javiti i takozvani spori valovi frekvencije od 4 do 7 HZ i oni se kod zdravih osoba javljaju u otprilike 10% EEG snimke.

EEG je dijagnostička pretraga koja ima prvenstveno kliničko značenje u dijagnostici i praćenju epilepsije dok je u drugim neurološkim poremećajima manje specifičan i stoga klinički manje značajna. Vaš nalaz EEG-a nije sasvim sigurno razlog za brigu. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro i čuvajte se.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija shutterstock_2220055561

Kako živjeti s „mental fog-om“?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2302169179

Mental fog

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]

Neurologija

Zašto su nestale uobičajene glavobolje i pojavio se osjećaj težine u glavi te smanjena koncentracija?

Neurologija shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]

Neurologija

Kako živjeti s afazijom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija

Može li MR nalaz vratne kralježnice objasniti slabost i tresenje nogu te je li potrebna operacija?

Neurologija shutterstock_238670959

Afazija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute