Trzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće.
Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi trajni ili neobični, može se učiniti neurološki pregled za procjenu funkcije živaca i slikovni testovi, poput magnetske rezonance, ako se sumnja na iritaciju živca ili strukturni problem.
Većini ljudi s blagim trzanjem očnih kapaka ne treba medicinski tretman. Umjesto toga, jednostavne promjene načina života često su učinkovite.
1. Poboljšati navike spavanja
Osiguravanje dovoljno sna može značajno smanjiti trzanje očnih kapaka. Odraslima je obično potrebno sedam do devet sati odmora svake noći. Poboljšanje količine i kvalitete sna može pomoći u ublažavanju trzanja oka.
Za poboljšanje sna potrebno je:
dosljedno ići u krevet i buditi se u isto vrijeme svaki dan, uključujući vikendom
ne jesti velike obroke niti piti alkohol prije spavanja
spavaću sobu održavati tihom, tamnom i na ugodnoj temperaturi
maknuti ekrane i elektroničke uređaje iz spavaće sobe
2. Smanjiti stres
Tehnike opuštanja poput dubokog disanja, istezanja i hodanja mogu pomoći u snižavanju razine stresa. Upravljanje svakodnevnim stresom može smanjiti učestalost epizoda trzanja.
3. Ograničiti kofein
Smanjenje konzumacije kofeinskih napitaka može pomoći ako je kofein okidač. Kofein je stimulans koji se nalazi u čokoladi, kavi, energetskim pićima, čaju i nekim lijekovima bez recepta. Većina ljudi može sigurno konzumirati do 400 miligrama (mg) kofeina dnevno – oko dvije jake šalice kave.
Osim trzanja očiju, druge nuspojave previše kofeina manifestiraju se kao anksioznost, nesanica, nemir i ubrzan rad srca. Ako je trenutni unos kofeina visok, potrebno je postupno smanjiti unos kako bi se ublažili simptomi odvikavanja, poput glavobolje, mučnine i problema s koncentracijom.
4. Smanjiti vrijeme provedeno pred ekranom
Redovite pauze od digitalnih uređaja pomažu u sprječavanju naprezanja očiju. Poznat kao sindrom računalnog vida, ovaj problem pogađa do 90 % odraslih koji redovito koriste uređaje. Ostali znakovi sindroma računalnog vida su: zamagljen vid, suhe oči, naprezanje očiju, glavobolje te bol u vratu i ramenima.
Uobičajeno preporučena smjernica je pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta potrebno je gledati u nešto udaljeno 6 metara najmanje 20 sekundi.
5. Liječiti suhoću oka
Umjetne suze mogu ublažiti suhoću i iritaciju. Ljudi koji često koriste ekrane, nose kontaktne leće ili uzimaju određene lijekove mogu smatrati da su kapi za oči posebno korisne. Trzanje oka uzrokovano očnim alergijama (alergijski konjunktivitis) može imati koristi od upotrebe antihistaminskih kapi za oči.
6. Topli oblozi
Trzanje oka rezultat je malih mišićnih kontrakcija ili grčeva. Primjena toplog obloga ponekad može smiriti trzanje oka opuštanjem mišića. Potrebno je navlažiti čistu krpu toplom vodom, iscijediti višak i držati je na oku pet do deset minuta. Po potrebi se može ponoviti tijekom dana. Nanošenje toplog obloga na kapak može opustiti mišiće i umiriti iritaciju.
7. Izbjegavati alkohol i nikotin
Izbjegavanje alkohola i nikotina može smanjiti trzanje kod onih koji su osjetljivi na njihove učinke.
8. Prehrana
U prehranu treba uključiti namirnice bogate magnezijem (poput orašastih plodova, sjemenki i lisnatog povrća) i vitaminom B12. Jednostavni multivitamin također može pomoći ako u prehrani nedostaje magnezija.
Lijekovi
Kada trzanje oka ne reagira na kućne metode ili promjene načina života, lijekovi mogu pomoći. Oni djeluju opuštanjem mišića, smirivanjem živčanog sustava ili liječenjem stanja koja izazivaju grčeve.
Lijekovi koji se propisuju su:
Benzodiazepini – lijekovi poput diazepama, alprazolama i lorazepama mogu pomoći u ublažavanju trzanja uzrokovanog stresom ili tjeskobom smirivanjem živčane aktivnosti
Mišićni relaksanti – mogu se koristiti kratkotrajno za smanjenje mišićnih grčeva u kapku
Stimulansi – u nekim slučajevima, osobito kada se sumnja na neravnotežu dopamina, lijekovi poput metilfenidata (koristi se za liječenje ADHD-a) mogu pomoći u regulaciji živčanih signala koji izazivaju trzanje
Sedativi – blagi sedativi mogu se koristiti kada je trzanje povezano s preaktivnošću živčanog sustava ili lošim snom
Ako je trzanje uporno ili jako, mogu se preporučiti lijekovi koji smanjuju iritaciju ili suhoću oka. Za stanja poput blefarospazma daju se injekcije botulinum toksina.
Preventivne mjere
Poduzimanje koraka za sprječavanje trzanja kapka često se preklapa s općim zdravstvenim i wellness navikama.
Praktični preventivni koraci su:
održavanje redovitog rasporeda spavanja
zdrava rutina
korištenje odgovarajuće rasvjete prilikom čitanja ili rada
prilagođavanje postavki ekrana kako bi se smanjio odsjaj i naprezanje očiju
održavanje hidratacije tijekom dana
Kada tijelo nema dovoljno tekućine, to može dovesti do neravnoteže elektrolita poput kalija, magnezija i kalcija – minerala koji pomažu mišićima da pravilno funkcioniraju. Bez dovoljno tekućine mogu se pojaviti grčevi ili trzanje mišića, uključujući i očne kapke. Dehidracija također može učiniti oči suhima i iritiranima, što može povećati treptanje ili trzanje dok oči pokušavaju kompenzirati.
Jednostavne prilagodbe načina života često rješavaju trzanje kapaka, a medicinska procjena potrebna je samo kada simptomi potraju ili postanu teži.
10.11.2025
