Je li potrebna ponovna operacija zbog zone tekućine i svakodnevnih glavobolja nakon kraniotomije?

Urađeni su multiplanarni i multisekvencijalni MR tomogrami, prije i nakon intravenskog davanja paramagnetnog
kontrastnog sredstva. Kvalitet pregleda je umjerneo umanjen artefaktima koji su nastali pomijeranjem pacijenta
tokom izvođenja istog, korištena je „blade“ tehnika na sekvencama za redukciju istih.
Sublentikularno obostrano vidi se nekoliko naglašenih perivaskularnih prostora.
Ekstraaksijalno temporalno, djelimično i frontalno, lijvo vidi se veća zona IS kao CSF bez restrikcije difuzije
homogenog IS dijametara 26x42x80 mm (AP,LL,KK). Temporalno lijevo vidi se nekoliko milimetarskih SWI
hipo-/SWI phase hiperintenznih zona koje će odgovarati produktima hema.
U moždanom parenhimu infratentorijalno nema promjena morfologije/intenziteta signala kao niti znakova
restrikcije difuzije.
Očuvana je kortikomedularna diferencijacija difuzno obostrano.
Postoji blaga asimetrija okcipitalnih lobusa u smislu da lijevi prelazi preko srednje linije – varijacija.
Nema zadebljanja / patološkog signala moždanica.
Nema pomijeranja mediosagitalnih struktura.
Spoljni i unutrašnji likvorski prostori su normalnog oblika i veličine, bez patološkog sadržaja.
Hipoplastičan je P1 segment lijeva ACP uz jaku istostranu AComP.
Pontocerebelarni uglovi i kraniocervikalni prelaz su bez patoloških promjena.
Foramen magnum je slobodan.
Orbite su bez grubljih patoloških promjena.
U intermedijernom dijelu hipofize vidi se T1 hipo- a T2 hiperintenzna promjena veličine do 6 mm.
Pregledom obuhvaćene strukture baze lobanje su normalne morfologije, bez ekspanzivnih promjena, intaktne.
Paranazalni sinusi su normalne razvijenosti uz rubno zadebljenje mukoze. Postoji devijacija nosnog septuma.
Hipertrofična je epifaringealna tonzila.
Mastoidi su bez stranog sadržaja.
Na koštanim strukturama svoda i baze lobanje vidi se stanje nakon kraniotomije temporalno lijevo.
Dali je potredna operacija ponovno jer mjere su vece i svakodnevna glavobolja je prisutna

25.6.2025

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovani hvala Vam na pitanje. Na slici MR izdvojila bih hem kao produkt nekih ranijih mikrokrvarenja i hipoplastični segment lijeve arterije cerebri posterior.
Stražnja moždana arterija (PCA) je glavna arterija u stražnjem dijelu mozga koja opskrbljuje krvlju važna područja poput slijepoočnog režnja koji kontrolira vid. Hipoplastično znači nerazvijeno ili manje od normalnog a hipoplastični segment stražnje moždane arterije znači da je dio te arterije manji ili uži nego inače – bilo od rođenja (kongenitalno) ili rjeđe zbog bolesti. Može biti normalna varijanta – mnogi ljudi imaju hipoplastične arterije bez simptoma.
Ovisno o kontekstu (npr. ako ste imali simptome poput problema s vidom, moždanog udara ili migrene), možda je važno pratiti. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Neurologija Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija

Može li se s početnim degenerativnim promjenama i suženjem L5/S1 prostora sigurno baviti leđnim plivanjem?

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija

Je li potrebno raditi EEG u spavanju ako dijete već ide na MR mozga s anestezijom?

Neurologija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Neurologija

Mikcijska sinkopa

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSinkopa pri mokrenju je vrsta situacijske ili refleksne sinkope koja se javlja tijekom ili neposredno nakon mokrenja. Iako se smatra rijetkom, može imati ozbiljne posljedice poput padova ili traume glave. Predominantno pogađa muškarce, posebno noću ili u ranim jutarnjim satima, a uzrokovana je prolaznim smanjenjem moždanog protoka krvi zbog usporenja srčanog ritma i pada krvnog […]