Je li potrebna ponovna operacija zbog zone tekućine i svakodnevnih glavobolja nakon kraniotomije?

Urađeni su multiplanarni i multisekvencijalni MR tomogrami, prije i nakon intravenskog davanja paramagnetnog
kontrastnog sredstva. Kvalitet pregleda je umjerneo umanjen artefaktima koji su nastali pomijeranjem pacijenta
tokom izvođenja istog, korištena je „blade“ tehnika na sekvencama za redukciju istih.
Sublentikularno obostrano vidi se nekoliko naglašenih perivaskularnih prostora.
Ekstraaksijalno temporalno, djelimično i frontalno, lijvo vidi se veća zona IS kao CSF bez restrikcije difuzije
homogenog IS dijametara 26x42x80 mm (AP,LL,KK). Temporalno lijevo vidi se nekoliko milimetarskih SWI
hipo-/SWI phase hiperintenznih zona koje će odgovarati produktima hema.
U moždanom parenhimu infratentorijalno nema promjena morfologije/intenziteta signala kao niti znakova
restrikcije difuzije.
Očuvana je kortikomedularna diferencijacija difuzno obostrano.
Postoji blaga asimetrija okcipitalnih lobusa u smislu da lijevi prelazi preko srednje linije – varijacija.
Nema zadebljanja / patološkog signala moždanica.
Nema pomijeranja mediosagitalnih struktura.
Spoljni i unutrašnji likvorski prostori su normalnog oblika i veličine, bez patološkog sadržaja.
Hipoplastičan je P1 segment lijeva ACP uz jaku istostranu AComP.
Pontocerebelarni uglovi i kraniocervikalni prelaz su bez patoloških promjena.
Foramen magnum je slobodan.
Orbite su bez grubljih patoloških promjena.
U intermedijernom dijelu hipofize vidi se T1 hipo- a T2 hiperintenzna promjena veličine do 6 mm.
Pregledom obuhvaćene strukture baze lobanje su normalne morfologije, bez ekspanzivnih promjena, intaktne.
Paranazalni sinusi su normalne razvijenosti uz rubno zadebljenje mukoze. Postoji devijacija nosnog septuma.
Hipertrofična je epifaringealna tonzila.
Mastoidi su bez stranog sadržaja.
Na koštanim strukturama svoda i baze lobanje vidi se stanje nakon kraniotomije temporalno lijevo.
Dali je potredna operacija ponovno jer mjere su vece i svakodnevna glavobolja je prisutna

25.6.2025

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovani hvala Vam na pitanje. Na slici MR izdvojila bih hem kao produkt nekih ranijih mikrokrvarenja i hipoplastični segment lijeve arterije cerebri posterior.
Stražnja moždana arterija (PCA) je glavna arterija u stražnjem dijelu mozga koja opskrbljuje krvlju važna područja poput slijepoočnog režnja koji kontrolira vid. Hipoplastično znači nerazvijeno ili manje od normalnog a hipoplastični segment stražnje moždane arterije znači da je dio te arterije manji ili uži nego inače – bilo od rođenja (kongenitalno) ili rjeđe zbog bolesti. Može biti normalna varijanta – mnogi ljudi imaju hipoplastične arterije bez simptoma.
Ovisno o kontekstu (npr. ako ste imali simptome poput problema s vidom, moždanog udara ili migrene), možda je važno pratiti. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Poremećaji govora u neurološkim bolestima

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Neurologija shutterstock_2760593829

Kako pomoći osobi sa smetnjama govora?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Što znači T2 hipointenzitet u malom mozgu na MR-u vratne kralježnice i treba li učiniti dodatnu obradu?

Neurologija shutterstock_2220055561

Kako živjeti s „mental fog-om“?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2302169179

Mental fog

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]

Neurologija shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]

Neurologija

Što znači nalaz opsežnog kalcifikata falksa cerebri na MR-u mozga i može li biti povezan s glavoboljama i dvoslikama?