Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Pozdrav! Imam 23 godine, prvi put sam isla kod psihijatra sa 16 godina gdje mi je dijagnosticirana depresija i anksioznost. Dobila sam normabel 2mg 3 puta dnevno i zoloft koji sam pila krato,a normabel sam pila i nastavila pit neko vrijeme kroz skolovanje jer mi je pomogao..ali s vremenom simptomi depresije i anksioznosti su se vracali i tu je dosao xanax. Xanax mi je maknuo sve simptome tjeskobe i mogla sam normalno funkcionirati dok bi od normabela bila umorna,nervozna i bezvoljna. Pocela sam sa dozom xanaxa od 0,25mg 3 na dan i ubrzo presla na 0,5mg i pila 2 na dan a kod tezih dana koju tabletu vise i tako do pocetka 2021. dok nisam zatrudnila. Period dok sam bila trudna nisam pila tablete i nisam imala nikakve teske simptome nakon prestanka uzimanja. Tablete sam ponovo pocela pit 2,3 mjeseca poslje porodaja (xanax 0,5) nekad dvije nekad tri.

Razlog zbog kojeg sam vas kontaktirala je to da ne mogu vise na takav nacin funkcionirati i brinut se za svig sina koji ce skoro imati 3 godine. Sama se brinem za njega svaki dan i nemam ga kome ostavit na cuvanje sat vremena da se pobrinem za sebe. Probala sam gomilu puta smanjivat doze ali se uvijek vratim na isto..Ako ne popim tabletu pocnu mi trnut ruke nakon toga jezik..pocinje mi se vrtit budem skroz dezorijentirana dolazi mucnina gubitak apetita,cudan vid,jako smetanje bilo kakvog zvuka i na kraju tesko disanje i stezanje u prsima..Zelim prestat pit tablete jer mjesecima unazad se osjecam ko zombi i svaki dan se budim ko da sam na samrti, stvarno mi nije dobro, nemam snage za sina, ako se malo umorim odma osjetim ko da cu se srusit.

Kako da si pomognem?

21.6.2024

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

ja ne bih preporučila da to radite sami, kao što ste povećavali terapiju. Ako ste ju sami povećavali, vjerojatno bi psihijatar drugačije ordinirao terapiju. Moj je savjet da se javite na psihijatrijski pregled kako biste uz stručne preporuke riješili ovaj problem.

Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]