Anksiozni poremećaj

Nažalost više ne znam gdje da tražim svoje odgovore pa moram ovdje. Naime “borim” se već par mjeseci sa svojim “vrtoglavica”. Sve je počelo prošle godine u 8 mjesecu nakon spontanog, gdje bi me 1 tjedan pred menstruaciju lovili napadaji panike(grčenje nogu, pritisak u prsima koji prolaze do glave, potrebna mi je neka duboka koncentracija da sam pri zdravoj pameti, jako lupanje srca) koje mi se dosta puta javilo u vožnji, u tom trenu nisam znala sta je to, vec sam mislila da je to zbog ne redovite prehrane, sve razumijem, i to bi se nakon menstruacije stišalo i do iduce sam bila ‘mirna’ dok mi za Božić nije pozlilo i mislila sam da cu umrijet, preležala, popila čaj i idemo dalje, nakon Božića kreće borba sa doktorima i vjetrenjačama. Opisujem simptome dakle kao vrtoglavice, neka ošamućenost u glavi,malaskalost, nisam svoja, moram se koncentrirat na hodanje, pritisak u prsima,nervoza, “šta ako?”, Gubitak daha na moment,tjeskoba, zujanje u ušima, i prešla doktora i doktora, od otorinca do neurologa, od fizijatra do zubara. Uredni nalazi štitnjače, da bi mi rekli da sam zdrava ko dren, ali mene i dalje ta tjeskoba muči i panika. Dok nisam sad u petak završila na hitnoj 140 otkucaja u mirovanju, suha usta, tresle mi se ruke i noge ali meni nije hladno, ekg super, tlak super, otkucaji povišeni 120 po minuti na hitnoj, dijagnoza anksiozni poremećaj, dali mi jedan Normabel 5mg i poslali kući. Odem kod doktorice ona me šalje kardiologu jer joj je čudna takva tahikardija. Da li je moguće da ignorira simptome i nalaz sa hitne? Jer su mi se sad sve “kockice” poslozile i sve sto sam dozivjela u ovih 7 mjeseca kolko trazim sta mi je tocno. Da napomenem, radim dva posla, stresa ima naravno, i svjesna sam toga. Ja samo želim da čujem od nekoga ko se razumije u ovo stanje da li je to zapravo to da se borim sa time.

20.3.2023

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

Vaša liječnica opće prakse vjerojatno je ipak htjela dodatno potvrditi da se ne događa ništa somatski. Ja bih preporučila uključivanje u psihoterapijsko liječenje kako biste poradili na svojoj tjeskobi. Psihijatar će nakon detaljnjijeg pregleda možda preporučiti i neku diferentniju terapiju pa obavite i taj pregled.

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihoterapija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Kardiovaskularni rizik

Liječenje depresije smanjuje kardiovaskularni rizik

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Pacijenti koji boluju od depresije, a uključeni su u psihoterapijsko liječenje, imaju smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti. Heike Spaderna tumači rezultate velike kohortne studije navodeći kako ispitanici čiji su se simptomi depresije poboljšali nakon terapije imali 10% do 15% manje vjerojatnosti da će doživjeti kardiovaskularni incident za razliku od onih koji nisu bili uključeni u […]

Stres

Napadaj panike i stres – molim Vaš stručni savjet kako da si olakšam

Psihijatrija

Narcistični poremećaj osobnosti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 3. Generalizirani anksiozni poremećaj Kao i kod velikog depresivnog poremećaja i bipolarnog poremećaja, promjena spavanja jedna je od ključnih značajki generaliziranog anksioznog poremećaja. U ovom slučaju ova promjena je poremećaj sna (poteškoće s usnivanjem ili prosnivanjem) koji pogađa više od polovice osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem. Postoji malo podataka o polisomnografskim značajkama koje karakteriziraju spavanje […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]