Gastro
Pozdrav,
imam pritisak u prsima i osjećaj kao knedla u grlu.
Prije 13 mjeseci sam imao gastroskopiju, povodim boli u stomaku, ali kasnije se ispostavilo da imam ulcerozni kolitis, nakon kolonoskopije.
Dok mi je gastroenterolog ustanovio herniju, gerb i eroziju na dvanaesniku. Ali sve u nekom blagom obliku.
I obično nemam problema s time. Nikad me nije mučilo.
Ovo mi se javilo pred par dana.
Imam 22 godine.
Što je uzrok i kako ga se riješiti?
Nadam se da mogu isključiti ono najgore, a obzirom da imam 22 godine i da sam imao gastroskopiju prije 13 mjeseci, koja nije pokazala ništa ozbiljnije?
3.3.2020
Odgovara
prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnicaPoštovani,
tijekom posljednjih nekoliko desetljeća brojne su studije nastojale rasvijetliti ulogu prehrane patogenezi upalnih bolesti crijeva (UBC). Iako još uvijek nema jasnih stavova o prehrambenim uzorcima, namirnicama ili sastojcima hrane koji bi se mogli povezati s većom pojavnosti upalnih bolesti crijeva, identificirani su potencijalni prehrambeni čimbenici rizika. Pokušaj definiranja nutritivnih čimbenika koji nose rizik od upalnih bolesti crijeva iznjedrio je spoznaju da su dojena djeca izložena manjoj opasnosti od pojave Crohnove bolesti (CB).
Također, kod oboljelih od ulceroznog kolitisa (UC) češće je bilježena alergija na kravlje mlijeko u ranoj dobi. Neka istraživanja ukazala su kako oboljeli od upalnih bolesti crijeva imaju značajno viši unos rafiniranih ugljikohidrata u usporedbi sa zdravim osobama. Također, kao jedan od potencijalnih prehrambenih čimbenika rizika navodi se povećan unos proteina životinjskog porijekla.
Iako su promjene prehrambenih navika i porast incidencije upalnih bolesti crijeva bili paralelni fenomeni u prošlome stoljeću, niti jedan specifični nutritivni čimbenik nije izdvojen kao uzročnik. Za sada nije poznat uzorak prehrane koji bi prevenirao ove bolesti, a sve terapije UBC usmjerene su ka poboljšanju nutritivne potpore i smanjenju upale. Niska razina vitamina D proučavana je kao čimbenik rizika za UBC, a nadomjesna terapija pokazuje potencijalne korisne učinke.
Za većinu bolesnika najvažniji savjet je da konzumiraju dovoljne količine proteina i imaju adekvatan energetski unos kako bi održavali poželjnu tjelesnu masu. Energetski unos od 35 – 40 kcal/kg dnevno i 1 – 1,5 g/kg tjelesne mase proteina dnevno zadovoljit će potrebe za energijom i proteinima kod većine odraslih bolesnika s aktivnom upalnom bolešću crijeva.
Mnogi oboljeli tijekom aktivne faze bolesti razviju intoleranciju laktoze (mliječnog šećera), a u CB se to stanje u značajnom postotku oboljelih zadržava i u remisiji. Za razgradnju laktoze potreban je enzim laktaza kojeg luči mukozna membrana. Budući da upaljena membrana luči manje laktaze, molekule laktoze ne razgrađuju se adekvatno i zadržavaju se u crijevu gdje izazivaju simptome uslijed neprobavljivosti. Stoga se bolesnicima preporučuje izbjegavati mlijeko i mliječne proizvode koji sadrže laktozu. Obično je potrebno zamijeniti mlijeko i mliječne proizvode biljnim napitcima i tofuom. Fermentirani mliječni proizvodi obično ne sadrže laktozu te su stoga sigurni za konzumaciju i poželjni, posebice ako sadrže probiotičke bakterije.
Eliminacijske dijete su one u kojima se eliminira određena vrsta hrane koja može izazvati alergijske reakcije ili iritaciju crijeva. Rezultati kliničkih studija u kojima su korištene ovakve dijete ukazali su na značajno poboljšanje kod oboljelih od upalnih bolesti crijeva, kada se provode uz stručni nadzor. Dijeta se provodi na način da se tijekom dva tjedna iz prehrane izbaci sva hrana za koju se sumnja da bi mogla potaknuti alergijske reakcije ili iritirati crijevo. Nakon ta dva tjedna, polagano, svaki treći dan, se ponovo uvode izbačene namirnice, pri čemu se evidentiraju svi simptomi koji bi mogli ukazati na alergijske reakcije ili iritacije, uključujući gastrointestinalne simptome, kako bi se detektirale nepoželjne namirnice za bolesnike.
Lijep pozdrav
Vaše pitanje je odgovoreno.