Stalno osjećam strah, “bojim” se socijalnog kontakta

Uzimam lijekove jer imam neke psihičke probleme a ne znam ni sam koji su to točno. Stalno osjećam strah, “bojim” se socijalnog kontakta s ljudima i izbjegavam ih koliko god mogu i koliko mi to moj posao dozvoljava, teško je tako živjeti i raditi. Kad popijem te lijekove puno mi je lakše komunicirati sa ljudima i svojom okolinom i nemam te fobije od vanjskog svijeta, jednostavno u mojoj glavi “magično” nestanu svi ti problemi! Nisam siguran da je to rješenje mojih problema, a pošto ste vi farmaceutska tvrtka molim Vas da mi odgovorite koji biste mi lijek preporučili?

23.12.2015

Odgovara

Belupo liječnik

Socijalni anksiozni poremećaj ili socijalna fobija je neprimjereni strah od izloženosti promatranju i kritičkoj procjeni drugih osoba u različitim situacijama. Osoba je svjesna svoje anksioznosti (strepnje) i pratećih tjelesnih znakova (crvenilo lica, znojenje, drhtanje i blokada govora), što pojačava izvorni strah i mogućnost nastanka panike. Sve se to negativno odražava na socijalne odnose, što ima za posljedicu smanjenu radnu aktivnost, probleme funkcioniranja u svakodnevnim životnim situacijama i dovodi do smanjenja kvalitete života.

U liječenju socijalnog anksioznog poremećaja efikasne su metode psihoterapije, kao što su: kognitivno-bihevioralna terapija i uvježbavanje socijalne efikasnoti.

Lijek izbora u liječenju socijalnog anksioznog poremećaja su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, kao što su paroksetin ,sertralin i dr. Serotonin je vrlo važan i vrlo raširen spoj u našem živčanom sustavu, a primjenom ovih lijekova dolazi do prirodnog oporavka anksiolitičke aktivnosti živčanog sustava. 

Lijekove koji spadaju u grupu anksiolitika, kao što je diazepam, treba koristiti samo kao pomoćno sredstvo u akutnoj fazi bolesti. Njihov anksiolitički učinak i brz nastup djelovanja razlogom su njihove česte i široke primjene u liječenju anksioznih poremećaja.

Iz podataka koje ste nam u prethodnom mailu predočili, može se zaključiti da uzimate diazepam u dozi koja premašuje preporučenu dnevnu dozu, a dodatkom tramadola  vjerojatno pokušavate riješiti nagomilane probleme.

Naš bi Vam savjet bio da ne lutate i ne dovodite svoj život u opasnost nekontroliranim uzimanjem većih doza različitih lijekova. Povjerite svoje probleme Vašem obiteljskom liječniku, koji Vam može prepisati preporučene lijekove. U pogledu psihoterapijskih metoda liječenja ili ako se jave teži problemi, posavjetujte se sa specijalistom psihijatrom.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Može li metilfenidat pomoći kod tjeskobe i problema s koncentracijom?

Psihijatrija shutterstock_265901405

Sigurnost novijih psihijatrijskih lijekova kod starijih odraslih osoba

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2655273413

Liječenje depresije nakon moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_1887034018

Upute za prepoznavanje korištenja psihoaktivnih tvari kod mladih i adolescenata – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2678864681

Liječenje depresije ključno je za oporavak od fibromialgije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanje koje je vodio Kuo-Wei Lee, iz Tajvana, objavljena je u siječnja 2026. godine u časopisu Seminars in Arthritis and Rheumatism, navodi kako su pacijenti s novodijagnosticiranom fibromialgijom koji su imali izražene simptome depresije i anksioznosti, imali su teži oblik bolesti i slabiji odgovor na početno liječenje od onih bez izraženih simptoma. Kod tih je […]

Psihijatrija shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2489297309

Prekomjerno pijenje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJasno je da konzumacija alkohola donosi određenu potencijalnu štetu. Jedan od boljih primjera je možda pregled krvnog tlaka. Unos alkohola povećava krvni tlak, a podaci pokazuju kako se radi o prilično linearnom odnosu. Magnituda nije odviše velika, recimo radi se o sistoličkom tlaku manjem od 10 mm Hg čak i na gornjoj granici. No, za […]

Psihijatrija

Mogu li anksioznost i panični napadaji biti uzrok dugotrajnih probavnih tegoba?