Koronavirusi, pa i novi koronavirus prenose se sekretom dišnih puteva, kapljično ili indirektno dodirom zagađenih površina, rukovanjem nakon dodirivanja očiju, nosa, ustiju…
Koronavirusi velika su grupa virusa prvi put izolirani kod ljudi sredinom 60-ih godina prošlog stoljeća, većinom uzrokujući infekcije gornjih dišnih putova ili probavnog trakta, od blagih poput prehlade do teških infekcija donjih dišnih putova poput upale pluća. Za većinu koronavirusa domaćini su životinje te su zoonoze koje se od životinja prenose na ljude. Šišmiši imaju važnu ulogu u daljnjem prijenosu virusa na druge životinje (ptice i sisavce) i ljude. Nedavne epidemije tim virusom su Severe Acute Respiratory Syndrome (SARS) 2003. g.i Middle East Respiratory Syndrome (MERS) 2012. godine. Istraživanje je utvrđeno da su se ljudi zarazili MERS-om u kontaktu s devama, a SARS-om od divlje mačke cibetke.
Tri koronavirusa – sličnosti i razlike
Novi koronavirus nazvan 2019-nCoV prvi je put otkriven kod ljudi potkraj prošle godine u Kini i uzročnik je bolesti sličnoj SARS-u, a bolest koju uzrokuje nazvana je COVID-19 (Co – korona, v-virus, D – eng. disease, 19-2019. godina). Znanstvenici još nisu sigurni koja je životinja uzročnika i prijenosnik koronavirusa iz Wuhana, no pretpostavlja se da je to šišmiš.
Zbog specifičnih karakteristika, virusi se prenose zrakom, direktnim i indirektnim kontaktom te fekalno-oralnim putem.
Infekcije koronavirusima kod čovjeka su većinom blage i asimptomatske, ali su zabilježene i teške infekcije, poput SARS-a i MERS-a. Uzrokovane su upalom pluća koja dovodi do akutnog repiratornog distresa – zatajenja pluća, osobito kod imunokompromitiranih bolesnika, starijih osoba, osoba koji boluju od kroničnih srčanih i plućnih bolesti te kod male djece.
SARS-CoV-2 uzrokovao je veliku epidemiju od 2002. do 2003. godine kada je oboljelo 8096 osoba od teške upale pluća s visokom stopom smrtnosti u nekoliko većinom azijskih zemalja.
MERS-CoV je identificiran 2012. u Saudijskoj Arabiji. Bolest se očitovala od asimptomatske i blage infekcije, do teške upale pluća praćene ARDS-akutnim repiratornim distres sindromom, septičkim šokom i multiorganskim zatajenjem s fatalnim ishodom. Teže kliničke slike i smrtni ishodi bili su češći kod imunokompromitiranih bolesnika.
Za novi koronavirus nazvan 2019-nCoV epidemiološke i serološke informacije još su nepotpune. Većina oboljelih (oko 80%) ima blažu kliničku sliku bolesti, dok je 20 – 25 % laboratorijski potvrđenih slučajeva imalo tešku klinički sliku bolesti praćenu upalom pluća. Oko pet posto oboljelih razvije ARDS – akutnim respiratornim distres sindrom, septički šok i multiorganska zatajenja s fatalnim ishodom. Procijenjena smrtnost je oko 3 %.
Epidemiološki podaci
U toku epidemije SARS-om 2002. – 2003. godine oboljelo je 8096 osoba, a umrlo 774 (stopa smrtnosti iznosila je 10 %).
Epidemija MERS-a zahvatila je Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Južnu Koreju uglavnom kod bliskih kontakata, zdravstvenih radnika i članova obitelji. Stopa smrtnosti bila je 35 %.
Prvo zabilježeno grupiranje oboljelih koronavirusom registrano je 31. 12 .2019. u Kineskoj pokrajini Hubei, gradu Wuhanu. Prvi slučajevi su bili povezani s boravkom na tržnici sa živim životinjama, kasnije se virus prenosio s čovjeka na čovjeka među lokalnim stanovništvom i zdravstvenim radnicima te putnicima u ostali dio svijeta.
Način prijenosa
Glavni domaćin i prenosioci koronavirusa su šišmiši, koji su virus prenijeli na druge životinje, poput kineskih jazavaca, rakuna i cibetske mačke. Vjeruje se da je do zaraze došlo na veleprodajnoj tržnici Huanan živim i morskim životinjama nakon rukovanja i njihove konzumacije na tržnici. Nakon toga je uslijedio humani prijenos.
Inkubacija kod novog koronavirusa je 2 – 14 dana, SARS – CoV je imao inkubacijski period od 3-10 dana, a MERS – CoV više od 14 dana.
Koronavirusi, pa i novi koronavirus prenose se sekretom dišnih puteva, kapljično – kašljanjem, kihanjem, govorom, bliskom kontaktom s oboljelom osobom ili indirektno dodirom zagađenih površina, rukovanjem nakon dodirivanja očiju, nosa, ustiju.
Sve tri bolesti su zoonoze, što znači da se prenose sa životinja na ljude. Kod MERS-a izvor zaraze bile su deve i sirovo devino mlijeko, dok se kod novog koronavirusa još uvijek sa sigurnošću ne zna izvor i rezervoar infekcije.
Također se ne može još sa sigurnošću reći koliko dugo virus može preživjeti izvan organizma. Virus SARS-a može opstati na površinama izvan ljudskog organizma od pet minuta do devet dana, dok primjerice virus gripe može preživjeti na površinama do 48 sati.
Dijagnoza
Uz tipične kliničke simptome bolesti koji su vrlo slični simptomima gripe, a to su povišena temperatura, kašljanje, curenje nosa, glavobolja, grlobolja, otežano disanje dijagnoza se postavlja dokazom virusa u brisevima iz nosa i grla, aspiratu nazofarinska, iskašljaju ili aspiratu iz dišnih puteva te u serumu.
Liječenje
Još uvijek nema specifičnog lijeka za koronaviruse, kao ni za ostale viruse. Liječenje je simptomatsko i potporno – nadoknada tekućine putem infuzije, kisik, mehanička ventilacija kod teških kliničkih oblika bolesti. Primjenjuju se antivirusni lijekovi poput ribavirina, interferona i antiretrovirusnih lijekova koji se primjenjuju u liječenju HIV-a.
Prevencija
Unatoč naporima da se zaustavi daljnje širenje novog koronavirusa, epidemiološka situacija u svijetu se brzo mijenja, broj oboljelih i umrlih se mijenja iza sata u sat. No razloga za paniku nema budući da je smrtnost od novog koronavirusa manja je od njegovih sličnih prethodnika.
Mjere prevencije su izbjegavanje kontakata s oboljelim osobama, redovito pranje ruku, upotreba alkoholnih dezinficijensa za ruke na bazi 60 % etanola, nošenje zaštitnih maski za lice, upotreba jednokratnih maramica. Ruke je potrebno redovito prati tekućom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi, osobito nakon dodirivanja nosa, ustiju i očiju, rukovanja, kontakta sa zagađenim površinama i predmetima. Korisno je i čišćenje i dezinfekcija površinama alkoholnim dezinficijensima na bazi 60 – 70 % etanola, 0,5 % hidrogen peroksida ili 0,1 % izbjeljivača.
27.2.2020
