Iza nas je blagdanska groznica, vrijeme radosti, sreće i darivanja. U toku smo dugog, hladnog i snježnog siječnja i osim zbrajanja nagomilanih računa s kreditnih kartica iz prosinca loše raspoloženje donosi nam i siječanj sam po sebi.
Siječanj je prema mnogima najteži mjesec u godini. Iako dani u siječnju postupno postaju sve duži, ciklona koja kruži iznad nas donosi nam niske i tamne oblake koji naše raspoloženje čine još nižim. Stara je pučka izreka da je siječanj najtugaljiviji mjesec u godini, a velški psiholog Cliff Arnall čak je izračunao točan dan u godini kada je prosječno raspoloženje navodno najniže.
On je na temelju vremena koje je proteklo od Božića, meteorološke situacije, potrošnje u prosincu i prispjeća plaće u siječnju izačunao da je taj dan 24. siječnja. Prema Arnallu sav pozitivan učinak blagdanskog veselja i zabave iščezava najkasnije do 24. siječnja, a tmurna svakodnevnica nam se vraća punom snagom.
No šalu na „stranu“, dugi hladni zimski dani osim snježnih radosti mogu nam donijeti i loše raspoloženje, bezvoljnost, pospanost i/ili nesanicu i nervozu. Veoma često se kod ljudi tijekom zime javlja zimska depresija koja predstavlja sezonski poremećaj ponašanja. Ovaj poremećaj je i medicinski priznat, a odnosi se na poremećaje raspoloženja praćene povremenom depresijom tijekom zimskih mjeseci.
Zimska depresija javlja se u kasnu jesen ili zimu, u većini slučajeva prolazi potkraj zime, službeni naziv joj je sezonski poremećaj raspoloženja (SPR) , a u engleskom govornom području koristi se izraz „seasonal affective disorder“ ili skraćeno SAD (eng. tužan).
Depresija je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice. Broj osoba s depresivnim poremećajem kontinuirano raste u svim razvijenim zemljama svijeta. Epidemiološka istraživanja procjenjuju da 3-4 posto populacije boluje od težih, 1,5-2 posto od blažih oblika depresije,dok zimska depresija pogađa 2-5 posto stanovništva. Učestalost depresije je dva do tri puta češća kod žena nego kod muškaraca,
Koji su uzroci zimske despresije?
Nije sasvim sigurno što uzrokuje zimsku depresiju, ali bitnu ulogu imaju nasljedni faktori, godine i kemijski procesi unutar mozga. Prema mišljenu većine stručnjaka, glavni uzrok zimske depresije je smanjena količina dnevnog svjetla tijekom jeseni i zime. Dokaz tome su i statistike koje govore da je zimska depresija češća na dalekom sjeveru nego u umjerenom pojasu. Idući prema polovima zimski dani su sve kraći i vrijeme je lošije te se sunce rijetko „probija“ između oblaka, stoga za vrijeme polarnih noći na Aljasci, u Skandinaviji i Kanadi blizu 10 posto ljudi zahvati zimska depresija.
Sunce je izvor svjetlosti i topline, ono je važan čimbenik za sav živi svijet na Zemlji, pa tako i za ljudski organizam, osobito mozak. Svjetlo programira i održava biološki sat živih bića, uključujući ritam spavanja i budnosti. Nedostatak danjeg svjetla uzrokuje smanjeno izlučivanje serotonina- „hormona sreće“ koji suzbija depresiju, tjeskobu i strah, te poboljšava raspoloženje i spolni nagon.
Depresivni ljudi inače imaju manju koncentraciju serotonina u mozgu. Mrak potiče izlučivanje melatonina, hormona epifize koji potiče san. U normalnim količinama melatonin čak ublažuje depresiju, ali u zimskim mjesecima, kada dan kratko traje povećane količine melatonina pridonose razvoju sezonske ili zimske depresije. Novija istraživanja ljudskog genoma otkrila su 5-HTTLPR gene koji mogu biti kratki i dugački, a odgovorni su za pojavu depresije. Osobe koje imaju oba kratka gena češće pate od zimske depresije.
Koji su simptomi zimske depresije?
Većina ljudi tijekom zime slabijeg je raspoloženja, no neke hvata i prava depresija sa slijedećim simptomima:
– dugotrajna potištenost ili bezvoljnost (lat. depressio=potištenost)
– slabija koncentracija,
– gubitak energije,
– poremećaj spavanja, najčešće u vidu povećane potrebe za snom,
– smanjena druželjubivost, osjećaj osamljenosti i napuštenosti,
– smanjeni spolni nagon i
– pojačana želja za slatkim, osobito u večernjim satima.
Kod većine ljudi simptomi zimske depresije polako se gube već u veljači, a za vrijeme proljetnog ekvinocija kada se dan produlji na 12 sati rapoloženje se kod većine bitno popravlja. Naravno, postoje i izuzeci od ovog pravila, osobe kod kojih se znaci depresije tijekom proljeća pogoršavaju, te im je potrebna stručna liječnička pomoć.
Čimbenici rizika za razvoj zimske depresije su:
– život na sjevernim geografskim širinama (od 50º prema polu),
– život u oblačnim krajevima s malo sunčanih dana,
– vezanost za kuću ili druge zatvorene prostore, te
– rad noću ili u različitim smjenama.
Kako si možemo pomoći?
Većina ljudi našeg podneblja pribjegava različitim „priručnim„sredstvima kako bi podigli vlastito raspoloženje. Najčešće su to alkohol,duhan, kofein, šećer,droge, pa čak i šoping, kockanje i druge društveno neprihvatljive i rizične metode. Depresija se liječi tako da se na razne načine poboljša raspoloženje.
To se može postići:
– zdravom prehranom koja stimulira živčani sustav i potiče živahnost. Potrebno je jesti pet obroka voća i povrća dnevno i izbjegavati prezačinjenu,masnu i prženu hranu. Postoje namirnice koje potiču dobro raspoloženje, poput špinata, kompleksnih ugljikohidrata i žitarica,
– pijenjem dovoljne količine tekućine – voda,biljni čajevi, topli napitci s medom i cimetom spriječiti će dehidraciju koja može uzrokovati glavobolju i razdražljivost,
– dovoljnom količinom sna, jer nespavanje izravno vodi u depresiju,
– izbjegavanjem prekomjernih količina alkohola i kofeina,
– pojačanom tjelesnom aktivnošću uz redovito vježbanje na svježem zraku, osobito u podne kada je sunčeva svjetlost najjača, jer fizički napor potiče lučenje nekoliko hormona antidepresivnog učinka,
– šetnjom u prirodi ili do obližnjeg parka čak kada vani i nema sunca i dan je siv,
– smijehom, čak i kada se nemate čemu smijati posudite si neku dobru komediju ili duhovitu knjigu jernaš imunološki sustav najbolje funkcionira kada smo sretni. Smijanje je snažan štit protiv potištenosti, stresa i tjeskobe.
– opuštanjem,
– pozitivnim okruženjem ljudima koji svijet oko sebe gledaju „ružičasto“,
– izlaganjem dnevnom svjetlu – sunčevo je svjetlo jedan od glavnih prirodnih aktivatora proizvodnje serotonina.
Protiv zimske depresije pomaže svjetlosna terapija koja podiže razinu serotonina. Zimi se preporučuje izlaganje dnevnom svjetlu u svakoj prilici, postavljanje jake rasvjete kod kuće i na poslu,podizanje roleta i povremeni odlasci u solarij. Ipak većina stručnjaka koji se bave depresijom smatraju da je najbolje rješenje svjetlosna terapija. Koriste se posebne svjetiljke koje daju dojam snažne sunčeve svjetlosti.
Terapija se može provoditi kod kuće ili ambulantno. Djeluje tako da bijeli snop zraka prolazi kroz mrežnicu oka i stimulira određena područja mozga koja potiču proizvodnju serotonina. Najbolje vrijeme za provođenje tretmana je jutro, kako bi tijelo pokrenulo unutrašnji sat za početak dana. Svjetlosna terapija kao oblik liječenja zimske depresije redovito se koristi u sjevernoj Europi i Americi, dok je u našem podneblju slabo zastupljena.
Za fototerapiju se koriste posebne lampe širokog spektar,jačine od 2500-10.000 luksa. Trajanje jedne seanse je od 30-120 minuta, ovisno o jačini lampe i težini poremećaja. Učinak se postiže već nakon 3 do 4 dana. Prirodnim sredstvima protiv depresije kao što je gospina trava, koja se može kombinirati s vitaminima B kompleksa, vitaminom C, magnezijem, cinkom, Omega-3 masnim kiselinama.
23.12.2015