Kardiologija
Bolesti perikarda – 1. dio
Vrijeme čitanja članka: 2 minutePerikard je vanjski omotač srca koji se sastoji od dva sloja, unutarnjeg (visceralni sloj) i vanjskog (parijetalni sloj), između kojih se nalazi mala količina tekućine 10-15ml. Perikard omogućava nesmetane kontrakcije srca, te istovremeno čvrsto drži srce u medijastinumu i štiti ga od mogućih infekcija, tumora grudnog koša. Različite bolesti mogu zahvatiti perikard, a nastaju u […]
Kako unaprijediti liječenje arterijske hipertenzije
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteArterijska hipertenzija (AH) je jedan od najznačajnijih brzorastućih javnozdravstvenih problema širom svijetea. Prevalencija AH u Europi je 30-45% ( u svijetu 20-50%). Njezina prevalencija raste s dobi, pa više od 50% osoba starijih od 50 godina boluje od AH. AH je glavni čimbenik kardiovaskularnog (KV) rizika.
Racionalna farmakoterapija
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRacionalna farmakoterapija (Svjetska zdravstvena organizacija) je primjena lijeka u skladu s kliničkom potrebom, u dozi koja je u skladu s potrebama pojedinog bolesnika, kroz odgovarajuće vrijeme, uz prihvatljiviju cijenu za pojedinca i društvo.
Priprema bolesnika za pojedine kardiološke dijagnostičke postupke i izvođenje pojedinih dijagnostičkih postupaka 2. Dio
Vrijeme čitanja članka: 4 minuteMRI srca ili magnetna rezonanca srca je neinvazivna pretraga srca /bez rendgenskog zračenja/ kojom dobivamo podatke o strukturi srca, morfologiji, tlakovima u srcu.
Priprema bolesnika za pojedine kardiološke dijagnostičke postupke i izvođenje pojedinih dijagnostičkih postupaka 1. Dio
Vrijeme čitanja članka: 4 minuteVažno je naglasiti da indikaciju za pojedine pretrage treba dati internist-kardiolog koji zna što od pojedine pretrage očekuje i kako bi se smanjili eventualni rizici.
Arterijska hipertenzija
Vrijeme čitanja članka: 3 minuteArterijska hipertenzija često se u literaturi naziva „tihim ubojicom“, jer ako se ne dijagnosticira na vrijeme i ne liječi adekvatno, izaziva niz oštećenja na srcu (popuštanje srca, angina pectoris, infarkt srca), u mozgu (moždani udar), u bubregu (zatajenje bubrega), u očima (oštećenje i gubitak vida) i krvnim žilama (ateroskleroza).
Asimptomatski poremećaji srčanog ritma
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod nekih bolesnika s aritmijama ne moraju se javljati nikakvi simptomi, pa i kod opasnijih oblika aritmija kao što su kratkotrajna ventrikularna tahikardija, supraventrikularna tahikardija, fibrilacija i undulacija atrija.