Hormoni ili nešto ozbiljnije?

Poštovani,
moji problemi su počeli sa jednom neprospavanom noći u kojoj mi se javlja naglo lupanje srca, što je kod mene izazvalo veliki strah. Inače sam prethodno tome bila podosta izložena stresu i uzrujanosti. Nakon toga mi se javljalo to isto popraćeno gušenjem i sijevanjem u prsima, te naglim trzajima bedrenih mišića. Kad bih predosjetila što će mi se dogoditi,tjeralo bi me na plač. Apetit mi je bio nikakav i bila sam konstantno umorna, tjeralo bi me na spavanje, a spavati nisam mogla. Moji roditelji bi me oraspoložili preko dana, a navečer opet isto-lupanje srca i trzaji. Nakon mijenjanja sredine, tj. polaska na fakultet, lupanje srca i nemirni snovi su postali manjeg intenziteta. Izlazila sam i zabavljala se. Imala sam problem na predavanjima kad bi me uhvatio neugodan osjećaj u gornjem dijelu kralježnice, kao nekakav pritisak. No, kad mi je i to nestalo, javlja se odsustvo na predavanjima-koncentracija mi je jako opala i ne mogu se natjerati da nešto zapamtim, jednostavno mi ne ide. Raspoloženja mi se mijenjaju tijekom dana, izjutra mi se intenzivnije plače, a preko dana budem ok uz povremena odsustva. Za razliku od početka ovog svega, imam super apetit. Što se tiče umora, obuzme mi tijelo kad se tek probudim, a preko dana mi se čini kao da imam viška energije, pa se trudim kretati i vježbati. Gotovo nikako nisam agresivna, samo sam konstantno zabrinuta jer previše čitam na internetu. Čitam konkretno o napadima panike, bipolarnom, čak i alzheimeru. Zadnje na što sam naletjela jest poremećaj rada štitnjače, pa sam odlučila izvaditi krv i slati ju na daljnje pretrage za sliku hormona. Inače mi opada kosa poprilično i imam bijele mrlje po noktima. Ponekad mi je i pritisak u glavi velik, i svako zujanje mi smeta. U momentima plača nemam suicidalne misli,samo se želim vratiti u normalu. Počela sam čak i vježbati, i o svemu razgovaram s obitelji i prijateljima. Zanima me Vaše mišljenje o svemu ovome,što bi to moglo biti i jeli prolazno.

24.10.2017

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana, 

naravno da je važno da učiniti tjelesnu obradu koja uključuju nalaze krvi, štitnjače, po potrebi pregled interniste. Moguće je da se radi o tjeskobi, no to ovako još ne možemo sigurno potvrditi. 

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?