Dijabetes
Koliko stres utječe na šećer?Naime,nakon stresne situacije,šećer mi je danima bio visok,do 20 i da li je sa vrijednostima preko 10 vrijeme za inzulin ?
9.2.2017
Odgovara
Irena Matić-Trputec dr.med.U stresnim situacijama u našem tijelu luče se tzv. hormoni stresa (adrenalin, kortizol i dr.) koji povećavaju razinu glukoze u krvi kako bi tijelo opskrbili potrebnom energijom za reakciju organizma na neposrednu ili odloženu opasnost i prijetnju, što je samo drugi izraz za stres. Ta povećanja razine glukoze u krvi dijabetičarima predstavljaju posebnu prijetnju za zdravlje. Osoba s dijabetesom se mora naučiti i usvojiti neke nove navike u svakodnevnom životu. Prije svega, treba prepoznati osjećaj kada rastu hormoni stresa i povećavaju glukozu u krvi, jer samo jedan hormon, a to je insulin, snižava glukozu u krvi. Zbog toga, ukoliko stresna situacija traje duže vrijeme, dolazi do stalnog ubacivanja glukoze u krv i nastaje stanje dugotrajne hiperglikemije, koja dovodi do hiperinsulinemije, a ova do iscrpljivanja pankreasa i nastanka relativnog ili apsolutnog nedostatka insulina i kliničke manifestacije dijabetesa. Kod osoba koje već imaju dijabetes, to dovodi do komplikacija u vidu skokova razine glukoze u krvi. U stresnim situacijama dijabetičarima su najvažniji pravilna i zdrava ishrana, fizička aktivnost, redovno uzimanje insulina ili tableta, smanjen unos kofeina i distanciranje od izvora stresa. Potrebne su češće samokontrole glukoze u krvi i po potrebi korigirati ishranu, fizičku aktivnost ili dozu insulina ili drugim antidijabetika. Naročito veliki značaj ima fizička aktivnost jer pojačava cirkulaciju, smanjuje masnoće u krvi i sprječava gojaznost, smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Kakva će biti reakcija osobe na stres, ovisi o strukturi ličnosti, netko je skloniji psihosomatskim oblicima reagiranja, netko ima neuropatsku konstituciju. Svaki od nas treba pokušati naći ono što ga najbolje smiruje, tj. opušta. Međutim, postoje neke tehnike koje svima mogu pomoći, kao npr. vježbe dubokog disanja, meditacija, vježbanje joge, fizička aktivnost, šetnje, sport, pozitivna energija i optimizam, druženje, slušanje muzike, čitanje dobre knjige, opuštajući hobi, psihoterapija, pa u slučaju potrebe i lijekovi kod uznapredovalih oblika stresa, anksioznosti, depresije i slično.
Najvažnije je spriječiti stres da do njega dođe, zatim imati svoje ciljeve i biti realan u svojim ciljevima, da su mogući i dostižni, a ne nemogući. Usporiti tempo života, usmjeriti se na stvari koje su važne, a ostale staviti u drugi plan.
O najboljem izboru lijekova za dugoročnu kontrolu dijabetesa i optimalnom vremenu kada će eventualno biti potrebno uvesti inzulin u terapiju, posavjetujte se sa svojim dijabetologom.
Vaše pitanje je odgovoreno.
