Bol u stomaku
Pa ovako, prije 20ak dana pojavio mi se bol u desnom dijelu trbuha, tresle su mi se ruke i bio sam malaksao, mislio sam da je slijepo crijevo, ali doktor opste prakse mi je na pregledu rekao da nije nego da mi je nizak secer i pritisak i da imam blagi gastritis. Prepisali su mi neki obicni probiotik da pijem jednom dnevno i dijeta na bazi supe, čaja, dvopeka i barenog krompira i rize. Proslo je oko 5 dana poslije toga, a mene su i dalje mucili ti problemi i cim nesto pojedem osjecam nadutost. Ponovo sam isao kod ljekara i dobio sam uput da radim ultrazvuk i nalaze krvi. Nalazi su bili dobri, a na ultrazvuku mi je rečeno da se želudac upalio, a da crijeva reaguju na to, a ostalo je sve uredno i jetra i bubrezi i pankreas i žučna kesa. Nakon ultrazvuka ljekar mi je prepisao lijek Nolpaza. Koristio sam to, međutim mene jedan dan stomak ne boli, pa malo boli, malo sam nadut ponekad. Ali mogu da jedem, imam normalan apetit, ali bol je i dalje tu sa desne strane stomaka, ali kad mi je ljekar pritisnuo desnu stranu nije me tu boljelo, boljelo me je samo kad mi je pritisnuo dio iznad pupka. Sta vi mislite sta je u pitanju
14.8.2017
Odgovara
Irena Matić-Trputec dr.med.Tipično je u vašem pitanju činjenica da nakon nešto čvršćeg pritiska i masaže trbuha, osjetljivost i bol nestaju. Taj simptom je karakterističan za funkcionalno stanje koje opisujemo kao skup simptoma u kojima dominira poremećaj u radu motorike cijele probavne cijevi uz promjene u ritmu stolice i bolove u trbuhu. Ima više tzv. sindroma kojima nazivamo ovo stanje, jedno od njih je sindrom iritabilnog crijeva. U slučaju organske bolesti (tumora, upale i vrijeda ili čira), tegobe se na pritisak pojačavaju. Tipični znaci su kronični zatvor, proljevi i bol u trbuhu. Uz zatvor se često javljaju težina nakon jela, žgaravica, bol u žličici, ispod oba rebrena luka i u lijevom donjem dijelu trbuha. Nadutost koja prati nefunkcionalne grčeve obično je posljedica nepravilne raspodjele zraka u trbuhu, katkad uz višak plinova u crijevu. Kao posljedica nadutosti javlja se pritisak na ošit i srce, pogotovo u sjedećem položaju. O sindromu iritabilnog crijeva govorimo ako bolesnik ima tegobe najmanje tri mjeseca u godini, što ne mora biti u kontinuitetu, a prisutni su bol u trbuhu koja popušta nakon stolice, učestali broj stolica, obično kašastih ili sluzavih, zatvor i nadutost, a katkad i “stolica poput olovke” zbog grča završnog dijela debelog crijeva (ovo posljednje javlja se i kod malignih bolesti crijeva, ali tada je to trajan znak kad se jednom pojavi, a u funkcionalnom poremećaju prisutan je samo povremeno, uz razdoblja s normalnom debljinom stolice). Bolesnici često ne lokaliziraju bol nego se žale na bol difuzno, gotovo u cijelom trbuhu, za razliku od bolesnika s vrijedom na dvanaesniku, ili bolesnom gušteračom, žuči ili bubregom, koji prilično precizno lokaliziraju bol koju osjećaju. Tipična je osjetljivost na dodir cijeloga debelog crijevo. Desno, u visini pupka, obično se pipa početni dio debelog crijeva ispunjen zrakom i tekućinom, oba zavoja debelog crijeva pod rebrenim lukovima su osjetljiva, a sigmoidni dio crijeva u lijevom donjem dijelu trbuha napet je i osjetljiv. Kad se dijagnoza postavi nakon kompletne obrade, obradu ne treba više ponavljati, nego samo kontrolirati osnovne laboratorijske nalaze barem jednom godišnje. Promijene li se ili pogoršaju simptomi, potrebno je ciljano ponoviti pretragu koja bi mogla objasniti promjenu simptomatologije. Ovisno o tegobama, to može biti gastroskopija, ultrazvučni pregled ili kolonoskopija. Liječenje se provodi ovisno o tome koji simptomi prevladavaju. Kod opstipacije provodi se promjena načina prehrane. Vaš liječnik preporučit će vam i odgovarajuće lijekove koji su dostupni za ovaj poremećaj. Vrlo je važno preporučene mjere provoditi uporno i trajno. Kao i kod opstipacije, liječenje u slučaju zatvora je dugotrajno, iako se nešto lakše postižu poboljšanja. Poremećaji probave koji nemaju neki organski uzrok, mogu biti posljedica psihičkog stanja pojedinca. Stres povećava aktivnost crijeva uz spazme i učestale stolice, a kod depresije javljaju se sporost i lijenost crijeva uz usporene kontrakcije. S obzirom na to da su ovakvi poremećaji često praćeni napetošću i povećanom zabrinutošću, ponekad i zbog zbog straha od maligne bolesti, ponekad je potrebno konzultirati psihijatra. Kod bolesnika koji imaju depresiju ili jače izražen anksiozno-depresivni poremećaj, od pomoći može biti i primjena anksiolitika u razdobljima pogoršanja simptoma. Srdačan pozdrav!
Vaše pitanje je odgovoreno.
