Operacija i zadržavanje mokraće – molim Vaš stručni savjet

Dobar dan bila sam na operaciji diskus hernije l4, l5 prije 9 godina, hitno je bilo radi jakih bolova i nisam mogla zadržati mokraću. Sve je bilo ok do sada. Sada je po mg 5 diskova nabubrilo i 2 kralješka se pomaknula. Uz bolove i liječenje, počela mi je mokraće bježati, ali i stolica dok je sila ,ako nisam kod wca pobjegne. Čekam pregled u bolnici 25.09.
U pitanju je donji dio kraljeznice.

17.9.2024

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovana hvala Vam na pitanju. Spinalni diskovi se nalaze između kralješaka i djeluju kao amortizeri, razdvajajući kralješke u kralježničnom stupu. Sastoje se od mekane, želatinozne jezgre koja se može istisnuti u spinalni kanal što se naziva kliznim, puknutim diskom ili hernijom diska. Kralježnica tijelu pruža pokret i potporu, ali također štiti leđnu moždinu iz koje izlaze kralježnični živci. Nadraživanje korijena živaca izbočenim diskom može proizvesti bol. Istureni disk ne uzrokuje uvijek bol, neki ljudi mogu imati herniju diska i biti potpuno nesvjesni toga. Bol nastaje samo kada izbočeni dio diska zadire u obližnje živce. Hernija diska može se zahvatiti bilo koji dio kralježnice.
Većina oštećenja diskova javlja se u donjem dijelu leđa, iako se mogu javiti i u vratu. Znakovi i simptomi ovise o tome gdje se disk nalazi i da li vrši pritisak na živac. Obično zahvaća jednu stranu tijela. Tegobe koje se mogu javiti su:
-Bolovi u ruci ili nozi. Ako je oštećenje diska u donjem dijelu leđa, obično se javlja bol u stražnjici i bedru ali se bolovi mogu javiti i u stopalu. Ako je oštećenje diska u području vratne kralježnice bolovi se javljaju u ramenu i ruci. Bol se može pogoršavati pri kašljanju, kihanju ili određenim pokretima. Bol je oštra i probadajuća.
-Utrnutost. Protruzija diska često izaziva utrnulost u području zahvaćenog živca.
-Slabost mišića. Mišići koje inervira zahvaćeni živac mogu pokazivati tendenciju slabljenja. To može dovesti do problema s hodom ili uzrokovati slabost u području ruku i ramenog obruča. Herniju diska može biti i bez simptoma te se prikazuje samo na slikama kralježnice.
Promjene diska najčešće su rezultat postupnog trošenja i habanja povezana sa starenjem koje se naziva degeneracija diska. U procesu starenja diskovi postaju manje fleksibilni i skloniji kidanju ili pucanju čak i uz manje naprezanje ili uvijanje. U većine bolesnika ne može se točno odrediti uzrok nastanka. Ponekad korištenje mišića leđa umjesto mišića nogu i bedara za podizanje teških predmeta može dovesti do oštećenja diska, kao i uvijanje i okretanje tijekom dizanja. Rijetko je uzrok traumatičan događaj poput pada ili udarca u leđa.
Čimbenici koji mogu povećati rizik od promjena na diskovima uključuju:
1. Prekomjernu tjelesnu težinu koja uzrokuje dodatni stres na diskovima u donjem dijelu leđa.
2. Određena zanimanja. Ljudi s fizički zahtjevnim poslovima imaju veći rizik od problema s leđima. Ponavljajuće podizanje, povlačenje, guranje, savijanje u stranu i uvrtanje također mogu povećati rizik od hernije diska.
3. Genetika. Neki ljudi nasljeđuju sklonost razvoju hernije diska.
4. Pušenje. Smatra se da pušenje smanjuje opskrbu diska kisikom, zbog čega se brže razgrađuje.

Liječenje je konzervativno i operativno. Konzervativno liječenje koje uključuje izbjegavanje pokreta koji uzrokuje bol i uzimanje lijekova protiv bolova – ublažava simptome kod većine ljudi u roku od nekoliko dana ili tjedana. Nesteroidni protuupalni lijekovi obično pomažu u olakšavanju boli a teška bol se liječi opioidnim analgeticima. Osim lijekova protiv bolova propisuju se i lijekovi koji opuštaju mišiće. Iako se u kliničkog praksi često koriste, njihova učinkovitost nije dokazana. Nuspojave od lijekova koji opuštaju mišiće (miorelaksansi) naročito često razvijaju se u starijih osoba. Uz lijekove protiv bolova simptomi se mogu ublažiti primjenom topline ili hladnoće. U početku se hlađenje može koristiti za ublažavanje boli i upale. Nakon nekoliko dana hlađenje se može zamijeniti grijanjem. Potrebno je izbjegavati aktivnosti koje pogoršavaju bol i izbjegavati previše odmora u krevetu. Boravak u krevetu može dovesti do ukočenosti zglobova i slabih mišića što negativno utječe na oporavak. Umjesto toga, odmor u udobnom položaju kroz 30-tak minuta te potom kratka šetnja mogu ubrzati oporavak. Tjelesne aktivnosti treba izvoditi oprezno vodeći računa o boli. Pokreti trebaju biti usporeni i kontrolirani, posebno savijanje prema naprijed i podizanje. Pri spavanju potrebno je koristiti čvrst, potporni madrac. Mnogim ljudima pomaže jednostavna prilagodba položaja pri spavanju―jastuk ispod pojasa i drugi jastuk ispod ramena mogu pomoći ljudima koji spavaju na strani; jastuk ispod koljena može pomoći ljudima koji spavaju na leđima. Fizikalna terapija može znatno reducirati bolove korištenjem položaja i vježbi koje su dizajnirane da umanje bol. Malo ljudi s ukliještenim diskom treba operaciju. Operacija se predlaže ako konzervativni tretmani ne dovode do regresije simptoma, posebno ako i dalje perzistira bol, utrnutost ili slabost, poteškoće u stajanju ili hodu te gubitak kontrole mokraćnog mjehura ili crijeva. U gotovo svim slučajevima kirurzi mogu ukloniti samo izbočeni dio diska. Rijetko se mora ukloniti cijeli disk. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Kompresija ulnarnog živca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Kompresija ulnarnog živca, koja se često naziva sindrom kubitalnog tunela, je često stanje uzrokovano uklještenjem živca koji se naziva ulnarni živac. Ovaj živac ide od vrata do šake i odgovoran je za osjet u prstenjaku i malom prstu, kao i za kontrolu nekih pokreta šake i podlaktice. Kada je ulnarni živac pritisnut, to može dovesti […]

Neurologija

Utrnulost ruku za vrijeme spavanja – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Evocirani potencijali

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Evocirani potencijali (EP) spadaju u neurofiziološke pretrage koje se koristi u kliničkoj praksi za procjenu funkcionalnosti različitih dijelova živčanog sustava. Stimulirajući specifične senzorne putove i bilježeći električne reakcije koje generira mozak ili leđna moždina, evocirani potencijali pružaju dragocjene podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja. Evocirani potencijali mjere električnu aktivnost koju stvara […]

Neurologija

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Karotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]

Neurologija

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Nalaz MR na hipofizi

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]