Nakon studija medicine u Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, završila je specijalizaciju iz neurologije pri Neurološkoj klinici fakulteta. Obrazovanje je nastavila poslijediplomskim studijem iz biomedicine gdje je magistrirala, a potom i doktorirala na području neurodegenerativnih bolesti.
Trenutno je profesorica neurologije Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Specijalistica je neurologije, subspecijalistica neurodegenerativnih bolesti te radi u Klinici za neurologiju, u okviru koje vodi Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za kognitivnu neurologiju i neurofiziologiju. U okviru svog rada organizirala je brojne tečajeve trajne medicinske edukacije liječnika te je objavila niz znanstvenih i stručnih članaka, kao i knjiga posvećenih neurodegenerativnim bolestima. Sudjeluje kao predavačica u brojnim znanstvenim i stručnim poslijediplomskim studijima iz Neurologije, Hitne i Obiteljske medicine te trajne izobrazbe liječnika iz područja palijativne medicine.
Vrijeme čitanja članka: 3 minute Sindrom karpalnog kanala predstavlja bolni sindrom koji nastaje zbog pritiska na živac medianus pri prolazu kroz karpalni kanal. Živac medianus prenosi osjetne signale iz područja palca, kažiprsta, srednjeg prsta i dijela prstenjaka i kontrolira motoričke funkcije palca. Ova živac prolazi kroz karpalni kanal – uski, kruti prolaz ligamenata i kostiju u području zapešća šake kroz […]
Vrijeme čitanja članka: 3 minute Predstavlja rijedak, specifičan oblik migrene koja počinje simptomima moždanog debla poput vrtoglavice, otežanog govora, gubitka kordinacije i smetnji sluha koji prethode samoj glavobolji. Te promjene se nazivaju aurom i javljaju se otprilike 10 do 45 minuta prije same glavobolje. Glavobolja obično počinje na jednoj strani glave, a zatim se postupno širi i postaje sve jača. […]
Vrijeme čitanja članka: 3 minute Poremećaja živčanog sustava može dovesti do poremećene funkcije mokraćnog mjehura i stanja koje nazivamo neurogeni mjehur. Mišići mokraćnog sustava su pod kontrolom perifernih živaca, leđne moždine i mozga kako bi se voljno mogao zadržati urin u mokraćnom mjehuru i započeti proces mokrenja u socijalno prihvatljivo vrijeme. Živci prenose poruke između mišića mokraćnog mjehura, leđne moždine […]
Vrijeme čitanja članka: 4 minute Predstavlja autoimunu bolest u kojoj je abnormalni odgovor imunološkog sustava tijela usmjeren protiv struktura središnjeg živčanog sustava; mozga, leđne moždine i optičkih živaca. U središnjem živčanom sustavu imunološki sustav uzrokuje upalu koja oštećuje mijelin (tvar koja okružuje i izolira živčana vlakna), sama živčana vlakna te specijalizirane stanice koje stvaraju mijelin. Multipla skleroza uzrokuje upalu i […]
Vrijeme čitanja članka: 4 minute Vazovagalna sinkopa predstavlja gubitak svijesti koji nastaje zbog pretjerane reakcije na određene podražaje iz okoline. Naziva se i neurokardiogena ili refleksna sinkopa i predstavlja najčešći uzrok nesvjestice. Tijekom vazovagalne sinkope dolazi do naglog pada pulsa i krvnog tlaka što dovodi do smanjenog protoka krvi u mozgu i kratkotrajnog gubitka svijesti. Vazovagalna sinkopa obično je bezopasna […]
Vrijeme čitanja članka: 3 minute Miastenia gravis je poremećaj sveze između mišića i živaca koju nazivamo neuromuskularna spojnica. Zbog oštećenja neuromuskularne spojnice poremećena je komunikacija između živčanih stanica i mišića što rezultira slabošću mišića. Relativno je rijetka i pogađa otprilike 20 osoba na 100 000 ljudi. Bolesnici s miasteniom gravis imaju veći rizik od razvoja drugih autoimunih poremećaja poput lupusa […]
Vrijeme čitanja članka: 3 minute Multipla skleroza je progresivna, imunološka bolest središnjeg živčanog sustava. Imunološki sustav osoba pogođenih s multiplom sklerozom oštećuje zaštitnu mijelinsku ovojnicu živčanih stanica, što dovodi do promjena u funkcioniranju mozga i leđne moždine. Multipla skleroza je bolest s različitim simptomima koji mogu varirati u intenzitetu. Znakovi i simptomi vrlo se razlikuju od osobe do osobe i ovise o težini […]
Vrijeme čitanja članka: 5 minute Kavernomi su abnormalne nakupine malih krvnih žila veličine od nekoliko milimetara do promjera nekoliko centimetara. Građeni su od najmanjih krvnih žila, zvanih kapilare. Tipični kavernom izgleda poput maline. Za razliku od arteriovenskih malformacija, u kavernomima postoji mali protok krvi. Budući da su zidovi kavernoma slabi, relativno lako može doći do krvarenja. Kavernomi se mogu pojaviti […]
Vrijeme čitanja članka: 4 minute Parkinsonova bolest je neurodegenerativna bolest koja zahvaća živčane stanice koje proizvode kemijsku supstancu dopamin u području mozga koji se zove supstancija nigra. Učestalost Parkinsonove bolesti raste s godinama, ali procjenjuje se da se četiri posto bolesnika s Parkinsonovom bolesti dijagnosticira prije 50. godine života. Bolest zahvaća oba spola ali muškarci imaju 1,5 puta veću vjerojatnost […]