Svako godišnje doba nose sa sobom određene zdravstvene rizike. Zima je specifično godišnje doba jer nas hladni zimski dani prisiljavaju na duži boravak u zatvorenim, često prezagrijanim prostorima.

Svako godišnje doba nose sa sobom određene zdravstvene rizike. Zima je specifično godišnje doba jer nas hladni zimski dani prisiljavaju na duži boravak u zatvorenim, često prezagrijanim prostorima, a snijeg, poledica i led nose povećani rizik od ozljeđivanja u nesrećama ili u svojstvu pješaka  uslijed padova.

Rizik od infekcija dišnog sustava
 
Uslijed dužeg boravka u zatvorenim prostorima više se družimo i lakše jedni drugima prenosimo brojne uzročnike infekcije dišnih sustava, poput prehlade, gripe, upale sinusa i grla ili rjeđe upale pluća.
Kako bi smanjili učestalost infekcija dišnog sustava korisno je tijekom zime zatvorene prostorije u kojima boravimo na radnom mjestu, kod kuće, u školama ili vrtićima češće provjetravati i zrak ovlaživati nekim od dostupnih metoda. Poželjna temperatura zraka u prostorijama u kojima boravimo je od 20-22 °C, a vlažnost zraka od 50-60%.  Korisno je piti dovoljno tekućine, u obliku  vode ili lagano zaslađenih biljnih čajeva kako bi spriječili dehidraciju uslijed suhog zraka.
Upotreba C vitamina kao preventivna mjera u spriječavanju infekcija dišnog sustava još uvijek nije znanstveno dokazana i oko njene primjene postoji dosta kontroverzi, no ako se uzima umjereno svakako može više koristiti nego štetiti. Osim uzimanja multivitamskih preparata treba voditi računa i o zdravoj prehrani s puno  svježeg voća i povrća.
Boravak na svježem zraku i zimskom suncu izvan zagrijanih prostorija barem pola sata dnevno iznimno povoljno djeluje na ljudskim organizam. Korisne su različite sportske aktivnosti poput trčanja, brzog hodanja, sanjkanja ili skijanja koje vrlo povoljno utječu na zdravlje, pomažu obnovi energije potrebne za rad tijela, ubrzavaju cirkulaciju i  metabolizam.

Oprezno na snijegu
     
Snijeg, led i poledica nose povećani rizik prometnih nesreća, ozljeđivanja u prometu   ili padova na pješačkim stazama.
Svake godine s pojavom prvih pahulja snijega vijesti nas “bombardiraju” o povećanoj učestalosti nesreća na našim cestama ili brojnim padovima na sklizavim pješačkim stazama.
Najveći rizik od padova na sklizavim kolnicima imaju osobe starije životne dobi kojima se savjetuje ako baš ne moraju tih dana najbolje da i ne izlaze iz kuće. Nedavno je objavljeno istraživanje uzroka ozljeda kod starijih ljudi koje je pokazalo da čak dvije trećine svih ozljeda u populaciji ljudi starijih od 65 godina nastaju zbog padova. Dok su kod starijih osoba najčešće ozljede prijelomi kostiju donjih udova (bedrena kost, zdjelica) kod djece su češći prijelomi kostiju gornjih udova i glave. Osim prijeloma uslijed padova i proklizavanja  česta su i uganuća zglobova i istegnuća mišića. Ako baš morate u snježne dane izaći na ulicu vodite računa o  obući koju nosite da bude adekvatna s debelim, protukliznim đonom. Odjeća neka bude slojevite kako bi je mogli skinuti kod pregrijavanja.

Kronični bolesnici

 Za hladnih zimskih dana pod povećanim rizikom za zdravlje su i srčani bolesnici, bolesnici s povišenim krvnim tlakom i oni koji imaju problema s cirkulacijom. Stoga se  savjetuje da ne izlaze bez velike potrebe i redovito uzimaju svoje lijekove. Ako baš morate kod izlaska usta prekrijete toplim šalom kako ne bi direktno udisali hladni zimski zrak. I zimi pijte dovoljno tekućine jer istraživanja znanstvenika sa Sveučilišta u Michiganu pokazuje da dehidracija u kombinaciji s niskim temperaturama pogoršava cirkulaciju krvi. Manjak vode uz kofein i pušenje utječe na sužavanje krvnih žila, što otežava cirkulaciju krvi i povećava rizik od srčanog i moždanog udara, te ozljeda zglobova. Nakon menopauze kod žena zbog razvoja  osteoporoze kosti postaju krhke te je povećani rizik od prijeloma kostiju.

Lopatom do “bolnih leđa”

Nanosi snijega ispred kućnog praga “tjeraju” nas na zimsku rekreaciju čišćenja snijega. No, vjerovali ili ne i ova je zimska aktivnost povezana s određenim zdravstvenim rizicima, najčešće s “bolnim leđima”. Povećanom zdravstvenom riziku izloženi su osobito osobe starije životne dobi, pušači, srčani bolesnici, osobe koje imaju povišeni krvni tlak, šećernu bolest ili povišeni kolesterol. Kod njih postoji povećani rizik razvoja srčanog ili moždanog udara. No, uslijed ove neželjene zimske aktivnosti mogu nastradati i mlade zdrave osobe koje nisu navikle na fizički rad. Liječničku pomoć potrebno je zatražiti ako osjetite iznenadnu naglu bol ili nelagodu, te osjećaj vrućine, stezanja ili pritiska u prsima, vratu, čeljustima, ramenima, rukama ili leđima.  
Snijeg svakako očistite ispred kućnog praga, na pješačkim stazama jer će vam takva tjelovježba sigurno dobro doći, no kako bi izbjegli bolna leđa ili neku drugu neugodu evo nekoliko praktičnih savjeta:

• kako bi se izbjegla ozljede kao i prije svakog vježbanja potrebno jemalo se zagrijati i rastegnuti mišiće,
• obucite se toplo i slojevito kako bi mogli odložiti višak odjeće kada se zagrijete,
• popijte šalicu toplog čaja prije nego izlazite na hladno. Pijenje kave se ne preporučuje zbog opasnosti od dehidracije, kao i pušenje jer dovodi do stezanja krvnih žila i povećava broj otkucaja srca,
• prvo radite polako, a zatim postepeno ubrzavajte tempo rada,
• oslanjajte se na noge, a ne na leđa jer to može izazvati bol u leđima,
• svakih 10-15 minuta napravite stanku i popijte čašu vode,
• kod čišćenja snijega bolje je snijeg u lopati gurati ispred sebe nego prebacivati jer guranje snijega je manje zahtjevno od dizanja i manje opterećuje leđa,
• uzmite laganu plastičnu lopatu i punite je samo do pola izbjegavajući dizanje i prebacivanje snijega jer to dovodi do rotacijskih kretnji kralježnice i mogućnosti mehaničkih ozljeda  leđa.

Ozljede na skijaškim padinama

Najčešće ozljede na skijaškim padinam su ozljede donjih udova, zatim ozljede ruku i ramena, te najrjeđe ali i najopasnije ozljede glave i trupa. Kod skijaša se najčešće javljaju ozljede koljena zbog iskretanja tijekom pada, dok su kod snowboardera češće ozljede gornjih dijelova tijela uslijed pada na ispružene ruke. U  koljenu tijekom skijanja najčešće stradaju ligamenti (unutrašnji i vanjski postranični, te prednji i stražnji križni ligament), te menisci (unutrašnji i vanjski). Postoji i rizik prijeloma potkoljenične kosti ili istegnuće ligamenata u gležnju na snijegu, dok su na ledu češće ozljede gornjih dijelova tijela (ruke, ramena). Ozljede gornjih udova češće su kod djece u vidu prijeloma ključne kosti, zatim prijeloma zapešća i uganuća palca (tzv. skijaški palac).
Kako bi izbjegli ozljede uslijed spuštanja niz snježne padine ne zaboravite dobre kondicione pripreme. Dobre pripreme sastoje se prvenstveno u jačanju mišića nogu, no ne treba zanemariti ni trbušne i leđne mišiće. Dobre tjelesne pripreme prije odlaska na skijanje smanjit će mogućnost uganuća, istegnuća i lomova na skijaškim stazama, a u starosti pojavu kroničnog osteoartritisa.

Prva pomoć kod ozljeda

Kod sumnje na prijelom kosti:

• unesrećenog se ne smije pomicati dok se u potpunosti ne učvrsti (imobilizira) ozlijeđeni dio tijela,
• unesrećenog se ne smije pomicati ako se sumnja na prijelom kuka, zdjelice ili natkoljenice ako nije prijeko potrebno. Ako ga se treba pomaknuti najbolje ga je vući za odjeću gornjeg dijela tijela,
• unesrećenog ne smije pomicati kod sumnje na ozljedu kralježnice,
• ne pokušavajte ispraviti slomljenu kost osim ako cirkulacija nije ugrožena,
• kod otvorenih prijeloma ne dodirujte otvorene rane rukama kako ne bi došlo do naknadne infekcije,
• unesrećenom se ne smije dati ništa na usta.

Što treba napraviti?

1. Unesrećenom provjeriti dišne putove, disanje, cirkulaciju. Ako je potrebno započeti umjetno disanje, masažu srca i zaustavljanje krvarenja,
2. Unesrećenog smiriti i pozvati hitnu pomoć (94 ili 112),
3. Imobilizirati ozlijeđeni dio tijela savijenim novinama, komadom drveta ili trokutom iz auta. Tvrdi predmet potrebno je prvo omotati zavojem,
4. Ako je hitna medicinska pomoć dostupna, najbolje je imobilizaciju i transport prepustiti stručnim osobama. Ozljeđeni mora mirovati do dolaska pomoći,
5. Kod otvorenih prijeloma pokrijte ranu sterilnom gazom. Na gazu stavite jastučić od pamuka (vate) ili vune i sve skupa učvrstite zavojem. Ako slomljena kost viri iz rane, ne smije se istezanjem uda vraćati u prirodni položaj, nego se nakon previjanja rane imobilizira u zatečenom položaju.