Je li MR mozga s nalazom male vaskularne lezije i mogućeg izbočenja arterije razlog za zabrinutost?

Pozdrav, nedavno sam bio MR Vratne Kraljeznice i Mozga. Ovo mi je povratni nalaz.
Pregledao sam po internetu sve ovo i cini se okej ali bi provjerio sa strucnim misljenjem. Naravno odnijet cu i ovo kod svoje doktorice opce medicine. Hvala unaprijed.

MR mozga nativno uz MR cerebralnu angiografiju
MR mozga učinjen je nativno po standardnim protokolima u sagitalnim, transverzalnim i koronarnim presjecima.
Vidljiva je uredna organizacija girusa i sulkusa mozga uz primjeren odnos sive i bijele tvari.
Desno temporalno subkortikalno vidljiv je sitni T2/FLAIR hiperintenzitet veličine do 4mm, može odgovarati manjoj kroničnoj vaskularnoj leziji.
Nema znakova svježe ishemije, hemoragije, kao ni znakova postojanja ekspanzivnog procesa.
III. i IV. komora centralno su položene, postranične komore su simetrične, bez znakova hidrocefalusa.
Područje optičkih hijazmi, kavernoznih sinusa i pontocerebelarnih kuteva je morfološki primjereno.
Na MR angiografiji 3D TOF tehnikom vidljivo je kranijalno usmjereno izbočenje od ventralnog ruba A2 segmenta desne ACA koje je dubine 1,9mm, dojam da se radi o naznačenom ishodištu sitnije vaskularne strukture no radi bolje prostorne rezolucije preporuča se učiniti MSCT cerebralnu angiografiju.
Hipoplastičan A1 segment desne ACA.
Primjerena je periferna ramifikacija preostalih cerebralnih arterija.
Bez znakova postojanja AV malformacije.
Zaključak: desno temporalno manja kronična vaskularna lezija, izbočenje prednjeg ruba A2 segmenta desne ACA, može odgovarati naznačenom ishodištu sitnije vaskularne strukture, preporuča se učiniti MSCT cerebralnu
angiografiju.

23.10.2025

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovani hvala Vam na pitanju. Na nalazu MR izdvojila bih vaskularnu leziju. Prisutnost vaskularnih ishemijskih lezije ukazuje na mala područja oštećenja moždanog tkiva uzrokovana nedostatkom protoka krvi u dublje regije mozga.
Isto može biti uzrokovano kroničnim stanjima poput hipertenzije, dijabetesa ili bolesti malih krvnih žila, što može dovesti do zadebljanja i sužavanja malih arterija.

Glavni fokus liječenja je sprječavanje daljnjih moždanih udara. To uključuje kontrolu čimbenika rizika poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa, visokog kolesterola i pušenja.
Često se preporučuju antitrombocitna terapija ( acetilsalicilna kiselina), modifikacije načina života (dijeta, tjelovježba).
Redovite kontrole kod neurologa i potencijalno neuroimaging mogu biti potrebni za praćenje daljnjih događaja.
Prognoza ovisi o opsegu oštećenja i uspješnosti kontrole čimbenika rizika. Male, izolirane lakunarne lezije ne moraju u početku uzrokovati značajna oštećenja, ali s vremenom mogu pridonijeti smanjenju kognitivnog ili fizičkog funkcioniranja ako se ne liječe.
Bitno je konzultirati se s neurologom radi personaliziranije procjene, planiranja liječenja i strategija prevencije prilagođenih specifičnom stanju. Rješavanje čimbenika rizika u ranoj fazi bit će ključno za smanjenje budućih komplikacija. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolje

Jesu li arahnoidalne ciste i multicistična pinealna žlijezda na MR-u mozga razlog za zabrinutost kod čestih glavobolja?

Razumijevanje depresije

Razumijevanje depresije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaBiološki gledano moguće je da problem u jednoj skupini moždanih krugova dovodi do poremećaja u ostatku mreže, dovodeći do niza simptoma povezanih s različitim regijama mozga. Funkcionalna MR može dati neuroznanstvenicima mogućnost uočavanja koje su regije mozga istovremeno aktivirane i identificirati slučajeve gdje te aktivacije nisu sinhronizirane i narušena je povezanost. Godine 2017, Liston i […]

MR mozga

Što uzrokuje dvoslike?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDvoslike ili diplopije predstavljaju duplu sliku jednog predmeta. Dvostruki vid obično je privremeni problem, ali može biti i znak ozbiljnijih zdravstvenih problema. Gotovo 90% slučajeva dvostrukog vida je privremeno i nema dugoročnih ili ozbiljnih posljedica za zdravlje. Ali dvoslik  mogu smanjiti percepciju dubine, otežavajući vožnju ili hodanje. Postoje dvije vrste dvoslika: monokularne i binokularne. Jednostavnim testom […]

Krvarenje u mozgu

Cerebralna amiloidna angiopatija (CAA)

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebralna amiloidna angiopatija (CAA) je stanje u kojem se protein amiloid nakuplja na stijenkama arterija u mozgu. Naslage proteina uzrokuju pucanje stijenki krvnih žila s razvojem krvarenja i posljedičnim oštećenjem mozga. Oštećenje uzrokovano ovim procesom naziva se krvarenjem (ili hemoragijskim) moždanim udarom. Proteinske naslage u cerebralnoj amiloidnoj angiopatiji sačinjene su od materijala zvanog amiloid koji […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako pomoći osobi sa smetnjama govora?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Neurologija

Što znače nalazi kortikalne atrofije i organske cerebralne disfunkcije kod mlađe osobe s poremećajima pamćenja?

Neurologija shutterstock_2760593829

Kako pomoći osobi sa smetnjama govora?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija shutterstock_2220055561

Kako živjeti s „mental fog-om“?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2302169179

Mental fog

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]

Neurologija

može uzrokovati bol na dodir u području sljepoočnice i vlasišta kod mlađe osobe?

Neurologija shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]