EEG zbog glavobolje – molim Vaše stručno mišljenje

Srednjevoltažna osnovna cerebralna aktivnost je alfa ritma.Asimetrija i paroksizama nema.Na IFS bez promjene.Na HV se lijevo parieto-temporo-okcipitalno interponiraju sporiji valovi u theta frekvencijama, bez paroksizama.Nalaz je dizritmički promijenjen,s fokusom lijevo parieto-temporo-okcipitalno,isključivo na HV.Trošim normabel,on može biti razlog ovakvog nalaza? Razlog pregleda glavobolje.

25.9.2024

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Hvala Vam na pitanju. Elektroencefalogram (EEG) spada u elektrofiziološke metode koje detektiraju električnu aktivnost u mozgu. Živčane stanice komuniciraju putem električnih impulsa i aktivne su čitavo vrijeme, čak i prilikom spavanja. EEG pomoću površinskih elektroda bilježi aktivnost živčanih stanica. Promjene u EEG-u ukazuje na trenutnu jaču podražljivost mozga što se slikovito može shvatiti da povremeno struja između živčanih stanica teče ubrzano. EEG snimanje prikazuje trenutačnu funkciju, tj. aktivnost živčanih stanica, te se može mijenjati ovisno o stanju osobe kojoj se snima (neispavanost, umor, glad, uzimanje nekih psihotropnih lijekova, glavobolja i drugo). Zbog toga ista osoba u različitim stanjima može imati različit nalaz EEG-a.

Tijekom snimanja registriraju se valovi različitih frekvencija.. Alfa frekvencija se odnosi na valove koji se normalno javljaju kad smo opušteni, zatvorenih očiju, a blokira se pri otvaranju očiju. Prilikom otvaranja očiju normalno se javlja beta ritam. Paroksizmi koji se mogu vidjeti kod ljudi koji boluju od epilepsije kao znak prekomjernog izbijanja živčanih stanica kod Vas nisu prisutni. Osim beta ritma u EEG-u se mogu javiti i takozvani spori valovi frekvencije od 4 do 7 HZ i oni se kod zdravih osoba javljaju u otprilike 10% EEG snimke.

EEG je dijagnostička pretraga koja ima prvenstveno kliničko značenje u dijagnostici i praćenju epilepsije dok je u drugim neurološkim poremećajima manje specifičan i stoga klinički manje značajna. Vaš nalaz EEG-a nije sasvim sigurno razlog za brigu. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro i čuvajte se.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antiepileptički lijekovi

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]
EEG

Što znači EEG nalaz s difuznim disritmičkim promjenama u mozgu?

REM spavanje

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteSpavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]
Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Iz iste kategorije

Neurologija shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]
Neurologija shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]
Neurologija

Kako živjeti s afazijom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute
Neurologija

Kako protumačiti nespecifični T2/FLAIR hiperintenzitet bijele tvari na MR mozga uz vrtoglavice i stabilan nalaz?

Neurologija shutterstock_238670959

Afazija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute
Neurologija shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]
Neurologija

Što može uzrokovati rasprostranjene mišićne trzaje bez slabosti uz uredne nalaze i kada su potrebne dodatne pretrage?

Neurologija shutterstock_2229882499

Kako živjeti s paralizom sna?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna nije fizički opasna. Ne uzrokuje oštećenje mozga, srčane udare ili gušenje. Iako se osjeća intenzivno i zastrašujuće, epizoda će završiti sama od sebe. Većina epizoda traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Prestaju spontano ili kada se osobu dodirne ili joj se govori. Međutim, iako nije fizički štetna, može uzrokovati emocionalne probleme. Neki ljudi […]