EEG zbog glavobolje – molim Vaše stručno mišljenje

Srednjevoltažna osnovna cerebralna aktivnost je alfa ritma.Asimetrija i paroksizama nema.Na IFS bez promjene.Na HV se lijevo parieto-temporo-okcipitalno interponiraju sporiji valovi u theta frekvencijama, bez paroksizama.Nalaz je dizritmički promijenjen,s fokusom lijevo parieto-temporo-okcipitalno,isključivo na HV.Trošim normabel,on može biti razlog ovakvog nalaza? Razlog pregleda glavobolje.

25.9.2024

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Hvala Vam na pitanju. Elektroencefalogram (EEG) spada u elektrofiziološke metode koje detektiraju električnu aktivnost u mozgu. Živčane stanice komuniciraju putem električnih impulsa i aktivne su čitavo vrijeme, čak i prilikom spavanja. EEG pomoću površinskih elektroda bilježi aktivnost živčanih stanica. Promjene u EEG-u ukazuje na trenutnu jaču podražljivost mozga što se slikovito može shvatiti da povremeno struja između živčanih stanica teče ubrzano. EEG snimanje prikazuje trenutačnu funkciju, tj. aktivnost živčanih stanica, te se može mijenjati ovisno o stanju osobe kojoj se snima (neispavanost, umor, glad, uzimanje nekih psihotropnih lijekova, glavobolja i drugo). Zbog toga ista osoba u različitim stanjima može imati različit nalaz EEG-a.

Tijekom snimanja registriraju se valovi različitih frekvencija.. Alfa frekvencija se odnosi na valove koji se normalno javljaju kad smo opušteni, zatvorenih očiju, a blokira se pri otvaranju očiju. Prilikom otvaranja očiju normalno se javlja beta ritam. Paroksizmi koji se mogu vidjeti kod ljudi koji boluju od epilepsije kao znak prekomjernog izbijanja živčanih stanica kod Vas nisu prisutni. Osim beta ritma u EEG-u se mogu javiti i takozvani spori valovi frekvencije od 4 do 7 HZ i oni se kod zdravih osoba javljaju u otprilike 10% EEG snimke.

EEG je dijagnostička pretraga koja ima prvenstveno kliničko značenje u dijagnostici i praćenju epilepsije dok je u drugim neurološkim poremećajima manje specifičan i stoga klinički manje značajna. Vaš nalaz EEG-a nije sasvim sigurno razlog za brigu. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro i čuvajte se.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EEG

Možete li mi objasniti EEG nalaz supruga?

Spavanje

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]

Mozak

Kortikobazalna degeneracija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Farmakoterapija

Kako skrbiti za bolesnike koji boluju od amiotrofične skleroze

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Amiotrofična lateralna skleroza je bolest nepoznatog uzroka koja zahvaća živčane stanice zadužene za motoričke funkcije. U početku bolesti simptomi koji se javljaju su neprimjetni i zbog toga često zanemareni. Tijek bolesti je progresivan, obilježen progresivnom slabošću mišića ekstremiteta ali i mišića odgovornih za disanje, govor i gutanje. Skrb za bolesnika s amiotrofičnom lateralnom sklerozom zahtijeva […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kompresija ulnarnog živca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Kompresija ulnarnog živca, koja se često naziva sindrom kubitalnog tunela, je često stanje uzrokovano uklještenjem živca koji se naziva ulnarni živac. Ovaj živac ide od vrata do šake i odgovoran je za osjet u prstenjaku i malom prstu, kao i za kontrolu nekih pokreta šake i podlaktice. Kada je ulnarni živac pritisnut, to može dovesti […]

Neurologija

Evocirani potencijali

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Evocirani potencijali (EP) spadaju u neurofiziološke pretrage koje se koristi u kliničkoj praksi za procjenu funkcionalnosti različitih dijelova živčanog sustava. Stimulirajući specifične senzorne putove i bilježeći električne reakcije koje generira mozak ili leđna moždina, evocirani potencijali pružaju dragocjene podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja. Evocirani potencijali mjere električnu aktivnost koju stvara […]

Neurologija

Utrnulost ruku za vrijeme spavanja – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Karotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]

Neurologija

Nalaz MR na hipofizi

Neurologija

Dvoboj dijeta za mršavljenje: povremeni post i dijeta s ograničenim unosom kalorija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Naslovi najnovijih stručnih članaka o prehrani za mršavljenje glase: „Povremeni post i doziranje proteina odnosno ravnomjerna raspodjela tijekom dana za učinkovitije mršavljenje i skidanje masnog tkiva na području trbuha“ i „ Uz povremeni post dva dana u tjednu učinkovitije se gubi višak kilograma“. Čini se da ovaj popularan način prehrane pomalo dobiva sve veću znanstvenu […]