Moždani udar i depresija

Pozdrav

Pred malo više od 5 godina (kad sam imala 18) doživjela sam i preživjela moždani udar. Od tada jedina konstanta u životu mi je želja za smrću. Osjećam se potpuno bezvrijedno, nasposobno za živjet, funkcionirat u normalnom svijetu. Pred dvije godine rodila sam sina i nadala se da će to popraviti sve. Na kratko vrijeme i je. Ali misli su se vratile. Pokušavam na sve načine distrakcirat se od njih ali toliko su jake i česte i u svim trenutcima pa čak i najsretnijim kao što je bio kad sam rodila . Kratko vrijeme nakon moždanog udara bila sam na nekim tabletama ja mislim za smirenje. Bojim se da je to posljedica njih. Treba mi pomoć. Nemam ni 25 godina vec mi je svega dosta.

19.4.2023

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

ne bih rekla da je to posljedica lijekova. Prema podacima gotovo polovina osoba koje su preživjele moždani udar naknadno razvije depresivni poremećaj koji predstavlja ozbiljno stanje koje je potrebno liječiti. Lijekovi koji se koriste za liječenje ovog poremećaja u prvom su redu antidepresivi. Preporuka je također uključivanje u psihoterapiju. Nemojte se više sama mučiti već potražite pomoć.

Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePozitivni učinci društvenih mreža svakako su mogućnost razmjene ideja, iskustava i mišljenja. No, neke moguće opasnosti, kako često istraživači nazivaju strahove roditelja, uključuju tzv. „sedam strahova“. Prvi je strah s kime njihova djeca komuniciraju u digitalnom svijetu, koje informacije dijele s drugima i mogu li postati žrtve elektroničkog nasilja. Drugi se strah odnosi na to […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Psihijatrija

Psihoza uzrokovana supstancama versus primarne psihoze – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrethode li problemi s uporabom kanabisa ili se javljaju zajedno s psihozom također može biti irelevantno na temelju nalaza druge nedavne švedske kohortne studije, izvijestila je Solja Niemelä, Turku, Finska. U studiji je sudjelovalo 1820 pacijenata s prvom epizodom primarne psihoze (84,7% muškaraca; prosječna dob 26,8 godina) praćeno u prosjeku približno 6 godina. Korištenje antipsihotika […]

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]