Kakva je razlika u lezijama te jesu li opasne?

Prije 15 godina imala sam ozljedu glave te mi je ostala lezija kao ugrušak krvi na desnoj strani glave izmedu lubanje i mozga i zbog toga radim MR svake godine,lezija je jos uvijek nepromijenjena. No na lijevoj strani mozga u nalazu sam imala subkortikalnu leziju bijele tvari koja je u zadnjem nalazu upisana kao hiperintenzivna lezija bijele tvari lijeve strane mozga. Možete mi odgovoriti koja je razlika u tim lezijama i koliko to može biti opasno.

2.5.2022

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Hvala Vam na pitanju. Hiperintenzivn  lezije u mozgu su područja koja se vide kao bjelkasta na snimkama MR mozge u takozvanom u T2-vremenu. Nalaze se u području bijele tvari mozga i ako su brojna mogu biti znak promjena u malim krvnim žilama koje opskrbljuju određene regije mozga. Kada je opskrba tih dijelova neadekvatna mogu se kao rezultat istog javiti promjene u koje vidimo kao hiperintezivne na MR snimkama. Opsežne promjene se mogu vidjeti u osoba starije životne dobi koje boluju od dijabetesa i visokog krvnog tlaka. Smatramo da su značajne ukoliko ih ima puno te je veliki dio mozga zahvaćen s njima.  Obzirom da ste naveli da je na Vašoj snimci MR-a nađena samo jedna lezija ona ne bi imala kliničko značenje. Što se tiče lezija koju ste opisali kao ugrušak krvi  ne znam o čemu se točno radi obzirom da se krvni ugrušci tijekom vremena razgrađuju bilo lijekovima bilo sami od sebe pa pretpostavljam da se ipak radi o nekom drugom stanju. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom, želim Vam svako dobro i čuvajte se.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Može li sublentikularna cista u mozgu uzrokovati glavobolje i gubitak osjeta iznad oka?

Funkcionalna magnetska rezonancija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Kortikalna displazija

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Cerebrovaskularna bolest

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Iz iste kategorije

Neurologija shutterstock_2229211445

Kako liječiti paraplegiju

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaplegija – liječenje i rehabilitacija Paraplegija je stanje koje utječe na kretanje i osjet u donjoj polovici tijela, najčešće kao posljedica oštećenja leđne moždine. Iako paraplegija znatno utječe na život osobe, to ne znači da su oporavak, neovisnost ili ispunjen život nemogući. Terapija i rehabilitacija imaju središnju ulogu u pomaganju osobama s paraplegijom da se […]

Neurologija shutterstock_2366371795

Što je paraplegija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija

Mogu li osjetljivost uha, vrtoglavica pri pokretu glave i lupkanje u uhu biti povezani s Meniereovim sindromom?

Neurologija shutterstock_2522555109

Kako liječiti oštećenje ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca jedan je od najčešćih poremećaja kompresije živaca gornjih udova, odmah iza sindroma karpalnog tunela. Studije iz različitih zemalja sugeriraju da uklještenje ulnarnog živca u laktu (sindrom kubitalnog tunela) pogađa otprilike 20–30 ljudi na 100 000 stanovnika godišnje. Kada se uključe blagi i nedijagnosticirani slučajevi, stvarni je broj vjerojatno veći, jer mnogi ljudi […]

Neurologija

Što može uzrokovati dugotrajne jednostrane glavobolje s poremećajem vida i mučninom uz uredne nalaze pretraga?

Neurologija shutterstock_2201562349

Kako nastaje oštećenja ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca često je stanje koje može značajno utjecati na svakodnevne aktivnosti poput pisanja, tipkanja, hvatanja predmeta, pa čak i jednostavnih pokreta rukom. Mnogi ljudi problem prvo primjećuju kao utrnulost ili trnce u malom prstu i prstenjaku, ponekad praćene slabošću ili boli u šaci ili ruci. Budući da se ovi simptomi mogu pojavljivati postupno […]

Neurologija ZB (3)

Stope visokog krvnog tlaka kod djece gotovo su se udvostručile u posljednja dva desetljeća

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteGlobalna pojavnost visokog krvnog tlaka među djecom i adolescentima gotovo se udvostručila tijekom proteklih 20 godina, upozorava najveći pregled istraživanja ikad proveden na tu temu. Stručnjaci ističu da je porast hipertenzije u mladih posljedica kombinacije nezdrave prehrane, nedostatka tjelesne aktivnosti i sve veće učestalosti dječje pretilosti. Sve više djece ima visok tlak – stručnjaci upozoravaju […]

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]