Ovisnost

Postovani imam pitanje vezano za preporuku lijecenja pacijenta tacnije tip lijecenja.
Naime radi se o sledecem problemu.
Moja trudna supruga , nasa curica ja i brat njen zivimo u istom stanu.
Njen brat ima Adhd , manijalkanu depresiju, psihoze , a ko dijete tikove.
Prije godinu i pol je imao ogroman napad anksioznosti (umedjuvremenu probao psihoaktivne supstance)i zavrsio je u umobolnici u kojoj je bio tri mjeseca. Trazili su mu terapiju i izgledao je kao zombi dugo vremena zbog enormne kolicne lijekova koje je dobivao. S vremenom se stanje popravilo , poceo je raditi i polako se vracalo u normalu. Fetis su mu video igre preko mobilnog.Kako je asocijalan to mu ne ide u prilog. Dosta puta je imao prividjenja ali sam za to krivio sto je igrao po noci i nije spavao, inace spava po deset sati. Poceo je konzumirati kanabis u uvjerenju da mu cini dobro. Isao je na razgovore sa terapeutom i uzimao terapiju. Zatim je poceo sve polako odbacivati jer ti rijetki razgovori sa psihijatrom mu nisu pomogli i sad niti pije terapiji niti ide kod terapeuta. Shvatam da se zasitio svega jer mu se niko nije posvetio na nacin koji je on htio. Kaze da mu je mozak ostecen i da mu nema pomoci. Samostalan je , nije agresivan, radi. Doduse dosta kasni na posoa , nema fokusa i paznja nula . Osim video igre koje igra po cijelu noc , liježe u sedam i spava do tri i ide na posao. Sve cesce su mu napadi jutarnjeg nekih prividjenja i sad sve cesce osjecaj da ce umrijeti. Ja u svemu tom razumijem suprugu ali ja na njega posmatram kao prijetnju jer ona jos kao trudnica se izlaze enormnim stresu . Strah da se on ubije ili da poludi je njen najveci strah. Samim tim cest problem u nasim razgovorima koji je vodio u svadju je bio taj sto sam ja potencirao da je vrijeme da se odselimo od njega jer se stanje nece nikad prpmijeniti i ne zelim da djecu dovodim u vezi sa svom ovom situacijom. Prepreke su bezbrojne od kojih je jedna koju svakako razumijem moju suprugu.Strah joj ke da ga ostavi taj da ako se nesretnik ubije ili desi se nesto kao slom opet ona ce kriviti sebe jer mu nije dovoljno pomogla.
Ona sam je pedagog i porodicni savjetnik ali to sad sve pada u vodu. Nasli smo jednu kliniku koja ke ujedno i komuna za borbu protiv ovisnosti koji imaju drukcijo pristup radu i nada da nagovorimo njenog brata da ide na to jer ne znamo kome da se obratimo vise jer on sam ne zeli pomoc. Tehnicki zivot mu nije los.Kad dobije napad dodje do nas gleda i smiri se i ode. Jede,spava i i 16 sati video igri.
Udarili smo u zid i tragamo za potencijalnim rjesenjima koje bi mogle da pomognu ovom nesretnom čovjeku.
Hvala Vam unaprijed za bilo kakvu sugestiju ili tip klinike koji bi nam pomogao.

29.1.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani,
ja bih ipak ponovo preporučila psihijatrijski pregled kako bi se procijenilo da li mu je trenutno potrebno i liječenje medikamentima – možda se trebaju uvesti drugi, novi ljekovi.
Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]