Nadutost i rijetka stolica

Poštovani!

Unazad tjedan dana počeo sam osjećati kruljenje i nadutost u želucu, pogotovo nakon obroka. Nakon odlaska na toalet imam doslovce eksplozivnu i rijetku stolicu. Bio sam unazad 15-ak godina tri puta na gastroskopiji zbog prisutnosti bakterije u prva dva slučaja te sam se u trećem pokušaju uspješno izliječio sa trojnom terapijom.

Inače sam zdrav, bavim se sportom cijeli život, ali ovakve simptome nisam nikad do sada imao. Evo, i sad dok vam ovo pišem pred spavanje, osjećam “mlinac” u želucu i zvukove kruljenja. I da spomenem još, čini mi se kao da gubim apetit, možda upravo iz razloga što svaki put nakon ručka osjećam nelagodu i nadutost pa onda zapravo ne želim niti večerati upravo iz razloga da mi se simptomi smire.

Recite mi, molim Vas, što mi je činiti i koju zapravo hranu i tekućinu smijem u ovom periodu jesti da mi bude bolje ili moram otići svom doktoru odmah. Napomenuo bih da sam imao izrazito stresan tjedan na poslu nakon kojeg sam i počeo osjećati tegobe.

Hvala unaprijed i lijepi pozdrav!

3.3.2020

Odgovara

prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnica

Poštovani,

moguće je da se radi o funkcionalnoj dispepsiji i/ili sindromu iritabilnog crijeva kod kojih prilagodba prehrane može biti od koristi. Također, napravite i izdisajni test ili test iz stolice na H. pylori kako biste otklonili prisustvo bakterije u želucu.

Poznato je nekoliko čimbenika rizika za pojavu dispepsije, a to su:

  • Pušenje
  • Pretjerana i dugotrajna konzumacija alkoholnih pića
  • Prekomjerna konzumacija kave (više od 6 šalica dnevno)
  • Neadekvatna prehrana (hrana bogata mastima, začinjena hrana, gladovanje i neredovita    prehrana)
  • Prekomjerna tjelesna masa
  • Izloženost akutnom i kroničnom stresu
  • Anksioznost, depresija i psihološki problemi
  • Upotreba određenih lijekova (nesteroidni antireumatici, antibiotici, estrogeni)
  • Prisutnost nekih drugih bolesti (dijabetes, bolesti štitnjače i bubrega, oslabljena srčana funkcija, plućna tuberkuloza, maligne bolesti)
  • Infekcija s Helicobacter pylori ( tada se najčešće ne radi o funkcionalnoj dispepsiji, već  su u podlozi tegoba ulkus, gastritis ili karcinom)

 

Prehrana za ublažavanje dispepsije:

Prehrambene navike i odabir hrane mogu igrati značajnu ulogu pojavi, terapiji i prevenciji brojnih gastrointestinalnih smetnji. U velikom broju slučajeva, pravilna prehrana pomaže uspostavljanju bolje probave, a time i kvalitete života jer smanjuje bol i nelagodu te nerijetko utječe na smanjenje troškova vezanih uz bolesti gestrointestinalnog sustava.

Kod liječenja dispepsije vrlo je važno promijeniti štetne životne i prehrambene navike, te kontrolirati i liječiti ostale prisutne bolesti. Savjetuje se prestanak pušenja, smanjenje prekomjerne tjelesne mase i dnevnog unosa hrane s naglaskom na konzumaciju nemasne i ne suviše začinjene hrane te raspodjelu dnevnog unosa u više manjih obroka. Preporučljivo je koristiti maslinovo ulje kao izvor masnoće te redovito konzumiranje fermentiranih mliječnih proizvoda (jogurt, acidofil, kefir). Od pomoći može biti i aloe vera te pčelinji proizvodi i ljekovito bilje.

Prekomjerna konzumacija šećera predstavlja čimbenik rizika za pojavu ulkusne bolesti. Šećer uzrokuje pojačano lučenje želučane kiseline što može isprovocirati simptome bolesti. Povećan unos soli također je povezan s povećanim rizikom peptičkog ulkusa. Napitci koji sadrže kofein (kava, čaj, kola) pa i kava bez kofeina mogu potaknuti lučenje želučane kiseline, no u umjerenim se količinama mogu konzumirati – najbolje nakon jela.

Poznato je da određena hrana i navike smanjuju pritisak u donjem ezofagealnom sfinkteru te stoga pogoduju refluksu. Stoga treba uzbjegavati: prženu i masnu hranu, čokoladu, pepermint, češnjak, luk i pušenje. Također, neke namirnice mogu iritirati ili oštetiti jednjak, pa i njih treba izbjegavati. To su: citrusi i sokovi od citrusa, proizvodi od rajčice, crvena paprika, čili i papar.

Osobe koje pate od GERB-a ne bi smjele lijegati nakon obroka, posebice ako je obrok bio obilan i bogat mastima i proteinima. Obilni obroci bogati mastima i proteinima stimuliraju obilno lučenje želučanih sekreta i usporavaju pražnjenje želuca. Stoga se ovim bolesnicima savjetuje umjereno konzumiranje mesa, mliječnih proizvoda i jaja 3 sata prije lijeganja.

Znanstvenim studijama utvrđena je povezanost unosa linolne kiseline i sposobnost cijeljenja mukozne sluznice želuca i duodenuma te smanjene učestalosti pojave ulkusa. Linolna kiselina glavni je izvor arahidonske kiseline, prekursora prostaglandina koji imaju citoprotektivno djelovanje u duodenumu. Budući da su najbolji prehrambeni izvor linolne kiseline povrće, sjemenke i ulja od sjemenki, a posebice laneno sjeme, korisno je uvrstiti ove namirnice u prehranu.  

Omega-3 masne kiseline također su pokazale zaštitno djelovanje, stoga u prehrani ovih bolesnika treba biti obilno zastupljena riba, posebice riba iz sjevernih mora, poput bakalara, lososa, tune i sabljarke.

Fermentirani mliječni proizvodi sadrže probiotike koji uspostavljaju ravnotežu u crijevnom sustavu i štite od štetnih bakterija i drugih patogenih mikroorganizama. Lactobacillus acidophilus (L. acidophilus) i druge vrste probiotika u in vitro studijama pokazale su baktericidno i bakteriostatsko djelovanje na Helicobacter pylori. Probiotički proizvodi korisni su i zbog toga što smanjuju štetne popratne pojave lijekova koji se koriste za eradikaciju H.pylori, primjerice proljeva izazvanih antibioticima.

Vrlo je važno i smanjiti razinu stresa te prakticirati redovite tehnike relaksacije poput joge, vježbi istezanja ili meditacije.

Lijep pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam ZB (4)

Svakodnevna izloženost mikroplastici mogla bi poticati srčane bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNovo istraživanje tima sa Sveučilišta u Kaliforniji otkrilo je da rutinska izloženost mikroplastici može ubrzati razvoj ateroskleroze, suženja arterija povezanog sa srčanim i moždanim udarima. Mikroplastika su sitne čestice koje se oslobađaju iz ambalaže, tkanina i uobičajenih plastičnih proizvoda. Negativan učinak mikroplastike na zdravlje zabilježen je samo kod muških miševa. No rezultat ne iznenađuje previše, […]

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?