Otezano disanje, slaba koncentracija.
Imam 17 godina. Vec 2 godine imam problem s otezanim disanjem javljao sam se pulmologu, kardiologa, radio sam alergološke testove i razne druge pretrage vezane za pluća i srce, pregledali su mi abdominalne organe i štitnu žlijezdu i kažu da je sve uredu i da je sve zbog tjelesne ne aktivnosti. Bavio sam se sportom čak sam počeo i da treniram u teretani ali mi nije bolje bilo.. Stalno mi se javlja gotovo svaku noć, kad dišem na usta čuje se i zviždanje koje nije baš glasno. Kao da mi zrak ne može da dopre u pluća pa imam par kratkih disaja i odjednom duboko udahmem da nadoknadim svo to površno disanje.Pad koncentracije primijetio sam ne tako davno slušao ili ne sugovorika tesko mi je da zapamtim šta je pričao ili da to povežem u glavi. Molim vas da mi pomognete ili barem da mi preporučite kome treba da se javim. Ili da mi date savjet šta treba da koristim?
29.1.2019
Odgovara
Irena Matić-Trputec dr.med.Tegobe koje navodite najvjerojatnije nisu povezane sa štitnjačom. Oscilacije hormona koje nisu značajne mogu biti povezane s drugim tegobama kao što su psihičke tegobe, dugotrajni stres, zatim hormonalne promjene (spolni hormoni), anemija itd. Ljudski mozak tako funkcionira kad smo suočeni sa stvarnom ili imaginarnom prijetnjom. U nama se pali alarm na svaku moguću sitnicu koja možda i nema nekakvo značenje, ali nama je velika kao slon. Pretjeranu brigu možete smanjiti tako da se što češće bavite stvarima koje volite. Mala pozitivna djela dokazano blagotvorno djeluju na mozak i smanjuju stres. Ako sami to ne možete postići, obratite se stručnjaku za pomoć. Pod stresom ljudi često zanemaruju pravilno disanje te dišu teže, brže i pliće, najčešće gornjim dijelom pluća, ili čak hiperventiliraju. To kod nekih ljudi može dovesti do napadaja panike. Imajte na umu da svatko različito reagira na stres i da kod svakog sve metode neće djelovati isto. Netko se, npr., opušta trčeći, a nekom ono izaziva još više stresa. Potaknite parasimpatički živčani sustav dubokim disanjem. Pokušajte disati iz dijafragme i upotrebljavajte obje nosnice. Zamislite da udišete “dobar” ili “čist” zrak, a izbacujete u izdahu sve otrove i loše misli iz tijela. Vizualizirajte izbacivanje lošeg daha. Cilj progresivne relaksacije je naučiti postupno opustiti tijelo. Krenite od dlanova, ruku, ramena, zatiljka, vrata, lica, leđa, trbuha, nogu, stopala i stražnjice. Napinjite i opuštajte mišiće točno tim redoslijedom. Tako ćete “prisiliti” organizam da se smiri. Pokušajte si pomoći nekom tehnikom relaksacije kao što je joga, medicinska gimnastika ili nekim drugim tipom organizirane tjelesne aktivnosti. Svako dobro!
Vaše pitanje je odgovoreno.
