Molim savjet za MR nalaz mozga na koji sam išla zbog jakih glavobolja i povraćanja

Poštovani,
magnet glave sam radila prije pola godine zbog jake glavobolje,povraćanja i gubljenja ravnoteže, nalaz je sledeći”MR nalaz endokranijuma sa MRS I PWI ukazuje najpre na hronične mikroangiopatske lezije supra i infratentrorijalno i dve malatične lakune infratentrorijalno sa sekvelama SAH-a, vermijalno bez MRI morfološki vidljive jasne etiologije”.

25.9.2024

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovani hvala Vam na pitanju. Na nalazu MR mozga izdvojila bih mikroangiopatsk lezije. Mikroangiopatske ili mokrovaskularne promjene na MR mozga ukazuju na oštećenje malih krvnih žila, koje se često vidi u stanjima poput kronične hipertenzije, dijabetesa i starenja. Te se promjene mogu očitovati kao hiperintenziteti bijele tvari. Iako mogu biti asimptomatski, povezani su s povećanim rizikom od drugih neuroloških problema. Liječenje uključuje kontrolu čimbenika rizika (npr hipertenzija) i modifikacije načina života (npr prestanak pušenja).
Prisutnost lakunarnih ishemijskih lezije ukazuje na mala područja oštećenja moždanog tkiva uzrokovana nedostatkom protoka krvi u dublje regije mozga. Lakunarni infarkt je vrsta moždanog udara koji se javlja kada se začepe male arterije u mozgu.
Ovi mali ishemijski udari utječu na dublje moždane strukture poput bijele tvari, bazalnih ganglija ili talamusa.
Obično su uzrokovani kroničnim stanjima poput hipertenzije, dijabetesa ili bolesti malih krvnih žila, što može dovesti do zadebljanja i sužavanja malih arterija.
Lakunarne lezije mogu uzrokovati tihe udare, što znači da ponekad ne pokazuju neposredne ili očite simptome. Međutim, još uvijek mogu pridonijeti kognitivnom padu, motoričkim poteškoćama ili promjenama raspoloženja tijekom vremena.
Ako su simptomi prisutni, oni mogu uključivati ​​blagu slabost, nespretnost ili poteškoće s govorom, ovisno o položaju lezije u odnosu na motoričke ili osjetne putove.
Višestruki lakunarni infarkti mogu dovesti do vaskularnog kognitivnog poremećaja, osobito ako se akumuliraju tijekom vremena.
Glavni fokus liječenja je sprječavanje daljnjih moždanih udara. To uključuje kontrolu čimbenika rizika poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa, visokog kolesterola i pušenja.
Često se preporučuju antitrombocitna terapija ( acetilsalicilna kiselina), modifikacije načina života (dijeta, tjelovježba).
Redovite kontrole kod neurologa i potencijalno neuroimaging mogu biti potrebni za praćenje daljnjih događaja.
Prognoza ovisi o opsegu oštećenja i uspješnosti kontrole čimbenika rizika. Male, izolirane lakunarne lezije ne moraju u početku uzrokovati značajna oštećenja, ali s vremenom mogu pridonijeti smanjenju kognitivnog ili fizičkog funkcioniranja ako se ne liječe.
Bitno je konzultirati se s neurologom radi personaliziranije procjene, planiranja liječenja i strategija prevencije prilagođenih specifičnom stanju. Rješavanje čimbenika rizika u ranoj fazi bit će ključno za smanjenje budućih komplikacija. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]

Neurologija shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]

Neurologija

Što može uzrokovati rasprostranjene mišićne trzaje bez slabosti uz uredne nalaze i kada su potrebne dodatne pretrage?

Neurologija

Kako živjeti s afazijom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_238670959

Afazija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]

Neurologija shutterstock_2229882499

Kako živjeti s paralizom sna?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna nije fizički opasna. Ne uzrokuje oštećenje mozga, srčane udare ili gušenje. Iako se osjeća intenzivno i zastrašujuće, epizoda će završiti sama od sebe. Većina epizoda traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Prestaju spontano ili kada se osobu dodirne ili joj se govori. Međutim, iako nije fizički štetna, može uzrokovati emocionalne probleme. Neki ljudi […]

Neurologija

Što može uzrokovati ponovni epileptički napadaj nakon dužeg razdoblja bez napadaja unatoč terapiji?