ORL
Poštovani,
Imam 34 god,58kg,168cm. Moj problem je poceo u vidu alergija,stalnih kihanja,curenja nosa i traje 10god.Nakon brojnih propisivanih sprejeva,sto dekongestiva sto nazalnih kortikosteroida,nos je bio u sve gorem stanju.Zadnje 3 godine konstantno koristim meralys po 7-8puta dnevno,a zadnje 2god se “skidam” s istog avamys sprejom.Spocetka mi je avamys pomagao tako da sam meralys svela na minimum od 2× dnevno.Međutim,nakon kratkog vremena bilo je jos gore tako da opet fukcioniram samo s vecim dozama meralysa(i dalje koristim avamys po preporuci orl-a). Nalaz ct-a:sve pnš su uredno razvijene i pneumatizirane.Mjestimice se vidi zadebljana sluznica sfenoidnog,lijevog maksilarnog sinusa te etmoidnih celula.Blaga S devijacija nosnog septuma.Lijevi ostiomeatalni kompleks je obliteriran.Kostani dijelovi su intaktni.Napravila sam i svu ostalu orl obradu koja je kompletno uredna.Ja se osjecam uzasno,stalno sam preumorna,oci ne mogu drzati otvorenima,kao da imam kamen na licu,usi mi se stalno zacepljuju,po noci barem jednom moram spricati nos da prodisem.Osjecam i nesvjestice.Umorna sam od silnih sprejeva i tog dugogodisnjeg problema.Pitala sam svog dr orl da li postoji operativni zahvat da mi pomnogne,on je rekao da ne ako nemam nekakvu devijaciju. Molim Vas za Vase misljenje da li sam ja kandidat i za kakvav zahvat i koliko bi mi to pomoglo? Zahvaljujem.
14.11.2016
Odgovara
Irena Matić-Trputec dr.med.Osnovni postupak u liječenju alergijskog rinitisa je izbjegavanje alergena. Kod blažih oblika rinitisa koriste se antihistaminici u obliku tableta. Kod težih oblika se uz navedeno koriste i kortikosteroidni sprejevi za primjenu na nosnu sluznicu. Dekongestivne kapi za nos smiju se koristiti samo kroz nekoliko dana na početku bolesti, jer se u slučaju njihove dugotrajne primjene često razvija ovisnost o takvim preparatima, što dovodi do kroničnog oštećenja sluznice.
Kortikosteroidni sprej za nos koji koristite sadrži flutikazon-furoat što je kortikosteroid sa snažnim protuupalnim djelovanjem. Jedan potisak spreja sadrži 27,5 mikrograma flutikazonfuroata. Pri visokim dozama propisanima u duljem razdoblju, može doći do pojave sistemskih učinaka nazalno primijenjenih kortikosteroida. Ovi učinci su mnogo manje vjerojatni nego kod primjene oralnih kortikosteroida. Podaci pokazuju da primjena ovog lijeka u liječenju cjelogodišnjeg alergijskog rinitisa kod odraslih i adolescenata u dozi od 110 mikrograma jedanput na dan značajno smanjuje nazalne simptome te poboljšava bolesnikovu percepciju ukupnog odgovora na terapiju u usporedbi s placebom u tri ispitivanja. U liječenju sezonskog i cjelogodišnjeg rinitisa flutikazonfuroat, primijenjen u dozi od 110 mikrograma jedanput na dan, značajno smanjuje nazalne simptome (koji uključuju curenje iz nosa, kongestiju nosa, kihanje i svrbež nosa) te očne simptome (koji uključuju svrbež/peckanje, suzenje i crvenilo očiju) u naredna 4 ispitivanja. Djelotvornost je održavana tijekom čitavih 24-satnih intervala s jednokratnim dnevnim doziranjima. Provedena ispitivanja potencijalnog učinka ovog lijeka na sigurnost očiju nisu pokazala statistički značajne razlike u pojavi povećanog intraokularnog tlaka u odnosu na placebo.
Nosni dekongestiv koji koristite sadrži ksilometazolinklorid. Jedan potisak (= 90 μl) sadrži 90 μg ksilometazolinklorida. Lijek je namijenjen za simptomatsko liječenje kongestije nosne sluznice uzrokovane sinusitisom i rinitisom. Zbog rizika od atrofije nosne sluznice, primjena ovog lijeka u bolesnika s kroničnom upalom nosne sluznice dozvoljena je samo pod liječničkim nadzorom. Dugotrajna primjena i predoziranje simpatomimetičkim dekongestivom može dovesti do nastanka reaktivne hiperemije nosne sluznice. Uslijed povratnog učinka (engl. rebound effect) može nastati opstrukcija gornjih dišnih putova što zapravo rezultira opetovanim ili stalnim korištenjem lijeka od strane bolesnika. Kao konačan ishod može se razviti kronična kongestija (rhinitis medicamentosa) i atrofija sluznice nosa (ozena). U blažim slučajevima, potrebno je prvo razmotriti prestanak primjene simpatomimetika u jednoj nosnici te, nakon nestanka simptoma, i u drugoj nosnici, kako bi se održalo barem djelomično disanje kroz nos.
Obzirom da se radi o kroničnom stanju, od velike praktične vrijednosti je utvrditi vrstu alergena te na svaki način smanjiti pacijentovu izloženost. Kod alergije na kućnu prašinu pomaže redovito brisanje prašine vlažnom krpom, a ne metlicom koja diže prašinu u zrak. Također je bitno unutarnje uređenje životnog prostora, koje bi trebalo biti minimalističko, bez suvišnih predmeta i sagova koji omogućavaju nakupljanje prašine i grinja. Malo je osoba alergičnih na pelud u mogućnosti promijeniti mjesto stanovanja u doba cvatnje peludi te se stoga preporuča barem smanjenje izloženosti npr. držanje prozora zatvorenim u razdoblju cvatnje). Osim farmakoterapijskog pristupa, u liječenju se mogu razmotriti i druge opcije, kao što je hiposenzibilizacija i eventualni kirurški zahvat (spominjete blagu devijaciju nosnog septuma). Preparati koju pomažu vlaženju nosne sluznice bez aktivnih tvari, kao i inhalacijska te klimatoterapija, mogu pomoći u postizanju zadovoljavajućeg stanja. Zadebljanje sluznice sinusa koje spominjete ukazuje na znakove kronične upale te je nužno održavanje dišnih putova prohodnim i uredne vlažnosti. Kako biste to postigli, bit će vam neophodni preparati koje koristite i u budućnosti. Uz savjet liječnika, pokušajte postići optimalni terapijski učinak uz najmanju potencijalnu štetu.
Vaše pitanje je odgovoreno.
