Problemi sa sinom

Sin jedinac,37g, VSS, nezaposlen 2.g.postao je druga osoba od kad je doživio šok jer ga je prije 3 g.ostavila zaručnica koju je neizmjerno volio. Ujutro bilo sve ok, navečer je naglo otišla. Dugo je trebalo da se oporavi, danima smo razgovarali, ja sam mu majka i prijatelj koji ga razumije jer sam i ja imala šokova u životu od njegovog oca te smo skupa prolazili teške dane.. Slijedi razočarenje u ljude kad je ostao bez posla. Krenuo je na edukaciju dok je tražio posao, ali ništa od toga. Sad se ne trudi dovoljno, odgađa obaveze, nema motivacije. Visokointeligentna je osoba, bio je cijenjeni radnik, učenik, prijatelj, sin za poželjeti. Sada živi u svojoj stvarnosti. Nije kritičan. Na dane je razuman, zatim totalna suprotnost. Živi sam, ja plaćam režije, kupujem hranu. Stalno mu govorim što mora napraviti jer inače sam teško da se uhvati nečega.Ne mogu ga ostaviti bez ičega, ali ne pomažem mu s tim što mu napunim frižider i plaćam režije. Kao dijete je bio zanemaren od oca koji je mene fizički i psihički zlostavljao, a koji ima afektivni poremećaj ličnosti koji je ne liječen. F.60.3. Dakle bili smo disfunkcionalna obitelj. Jedva da sam se uspjela rastati od njega jer je on teški sadist, psihopat, narcis i manipulator (lažov i varalica). Sada se moj sin ponaša na dane nezrelo, a na dane je razuman kakav je oduvijek bio. Cijelo djetinjstvo je gledao i slušao oca kako laže i ne radi ništa i svi su mu drugi krivi za neuspjeh. Strah me nekog genetskog poremećaja osobnosti s obzirom da mu je otac psihopat i živi parazitski. Kako riješiti ovu situaciju dok ne pronađe posao? Sad ima djevojku duplo mlađu od njega, opet je zaljubljen, a ona je tek završila školu. Još jedna ludost. Ne vidim izlaz kako da mu najbolje pomognem. Jako smo vezani oduvijek i uvijek smo bili oslonac jedan drugome, zajedno smo plakali i tješili se međusobno kad nam je bilo teško. A sad ? Molim savjet i pomoć, puno hvala.

19.4.2020

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,
pretpostavljam da je određenu emocionalnu vulnerabilnost ili nestabilnost sin iskazivao i ranije, premda je možda djelovao funkcionalnije. Od najranije dobi u našem su životu važna iskustva i odnosi kojima smo izloženi te osim genetski ili urođenih karakteristika formiraju našu ličnost. Zbog toga su važni podržavajući bliski odnosi (koji ste Vi davali svom sinu), no isto tako su iznimno važne i granice koje moramo postavljati kako bi se u drugoj osobi razvio osjećaj odgovornosti, zrela i stabilna unutarnja struktura koja će se moći nositi i s nepovoljnim i neželjenim životnim iskustvima. Granice su važne i kasnije tijekom života. Teško je reći koliko ih je sada moguće u potpunosti uspostaviti, no u nekoj mjeri biste mogli/trebali pokušati tražeći od njega i neke odgovornosti, te izvršavanje obveza, a ne samo prava. Takvim se procesima bavi između ostalog i psihoterapija koja je doduše dugotrajan proces, no može pomoći izgraditi stvari koje su ranije nisu uspjele uspostaviti zbog raznih nepovoljnih uvjeta. Za uključivanje u psihoterapiju Vaš sin bi trebao biti motiviran, no svakako ga možete u tome potaknuti.
Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute O rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 3. Generalizirani anksiozni poremećaj Kao i kod velikog depresivnog poremećaja i bipolarnog poremećaja, promjena spavanja jedna je od ključnih značajki generaliziranog anksioznog poremećaja. U ovom slučaju ova promjena je poremećaj sna (poteškoće s usnivanjem ili prosnivanjem) koji pogađa više od polovice osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem. Postoji malo podataka o polisomnografskim značajkama koje karakteriziraju spavanje […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?