Problemi nakon lumbalne punkcije

Pozdrav, imam 22 godine. Zbog lajmske borelioze sam poslana na lumbalnu punkciju tokom lumbalne punkcije sam imala strasne bolove kroz desnu nogu imala sam osjecaj da je nikad vise necu moci pomaci. Nakon toga sam dosla kuci i mjesec dana nisam mogla ustati iz kreveta. Osjecala sam strasne bolove u lumbalnom dijelu. Isla sam na MR nije ustanovljeno nista. Moji bolovi su isti nemogu se sagnuti ni naprijed ni nazad jer imam jake bolove. Ponekad me zna uhvatiti samo kroz desnu nogu jaka bol koja ide kroz desni dio lumbalnog dijela pa sve do stopala. Samo desna noga i taj lumbalni dio toliko jako boli da se nemogu pomaci. Kod posjeta neurologa receno mi je da mi nista nije oduzeto i da nepostoji nacin da se otkrije dali je zivac povrjeden. Moji bolovi su jaki, nemogu dugo sjediti, nemogu se saginjati i sve to nakon lumbalne punkcije. Mene zanima sta bi to moglo biti i dali postoji ista kako bi ja provjerila sta mi je ustvari jer samo zelim znati sta mi je i dali mogu ikako otkriti sta mi je uopce jer ovo je nepodnosljivo? Unaprijed hvala

21.10.2016

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Lajmska bolest dijagnosticira se na temelju karakterističnih promjena na koži koje imaju tendenciju širenja i promjene mjesta javljanja, što zovemo erythema migrans (EM). Bez pojave EM dijagnozu je vrlo teško  postaviti jer su drugi simptomi bolesti nespecifični.  Ukoliko u ranom stadiju bolesti dođe do širenja infekcije i na druge organe u tijelu, mogu se javiti simptomi nekih sistemskih bolesti ili tegobe vezane uz određene organe. Hemokulture i bakteriološka obrada drugih tjelesnih tekućina (npr. likvor, zglobna tekućina) treba učiniti prije svega da se isključe drugi uzročnici. Prema tome, dijagnoza se postavlja na temelju laboratorijskih nalaza i prisutnosti tipičnih znakova bolesti, pa ste vjerojatno u svrhu postavljanja točne dijagnoze podvrgnuti lumbalnoj punkciji.

Lajmska bolest također može pogoditi živčani sustav, uzrokujući takve simptome kao što su ukočen vrat i jaka glavobolja (zbog meningitisa), privremena paraliza mišića lica (Bellova paraliza), neosjetljivost na podražaje, bol ili slabost u udovima ili slabu koordinaciju mišića.  Lajmska bolest može se manifestirati i drugim simptomima neuroloških poremećaja, kao što je fibromialgija (bolovi u mišićima i zglobovima) ili sindrom kroničnog umora koji može imitirati serozni meningitis, perifernu neuropatiju i druge neurološke sindrome. Nakon liječenja EM neki bolesnici mogu imati dugotrajne bolove u mišićima i zglobovima i često su klonuli što je sve dio tzv. postlajmskog sindroma.  Neurološka oštećenja se pojavljuju u oko 15% bolesnika tjednima ili mjesecima nakon EM, općenito prije pojave simptoma na zglobovima (artritis), uobičajeno traju mjesecima i u pravilu se potpuno saniraju.

Posavjetujte se sa specijalistima infektolozima koji su vjerojatno i postavili dijagnozu i izvršili lumbalnu punkciju u dijagnostičke svrhe. Njihova klinička iskustva i periodične kontrole, uz simptomatsku terapiju kako biste smanjili bol koju trpite, eventualnu fizikalnu terapiju po preporuci  liječnika, mogli bi vam biti od koristi. Ukoliko su neurološki simptomi posljedica Lajmske bolesti, treba vjerovati da će kroz određeni vremenski rok nestati. Neurološka oštećenja koja opisujete nisu uobičajene posljedice lumbalne punkcije, a u literaturi se opisuju kao bol ili osjetljivost u donjem dijelu leđa nakon zahvata s tim da bol može prijeći i na noge.

 

 

 

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Je li opasno uzeti navedeni OTC lijek osam dana zaredom u dozama do 2 tablete dnevno?

Obiteljska medicina shutterstock_1849898254

Hripavac

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaHripavac (pertusis) je zarazna bakterijska bolest dišnog sustava uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis. Iako se nekad smatrala bolešću prošlosti, posljednjih godina bilježi se porast oboljelih, osobito među dojenčadi i odraslima s oslabljenom zaštitom. Hripavac se prenosi kapljičnim putem, kašljanjem i bliskim kontaktom. Izuzetno je zarazan – jedna oboljela osoba može zaraziti većinu necijepljenih kontakata. Bolest prolazi […]

Obiteljska medicina shutterstock_1419724301

EpiPen i anafilaksija

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAnafilaksija je teška, nagla i potencijalno smrtonosna alergijska reakcija koja zahtijeva trenutačno liječenje. Prvi i najvažniji lijek u anafilaksiji je adrenalin (epinefrin), a EpiPen je najčešće korišteni automatski injektor adrenalina, namijenjen brzoj i jednostavnoj primjeni izvan bolnice. Pravodobna uporaba EpiPena može spasiti život, dok odgađanje liječenja značajno povećava rizik od teških komplikacija i smrtnog ishoda. […]

Obiteljska medicina ZB (8)

Brunout sindrom

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaBurnout ili sindrom izgaranja postao je jedan od najčešćih zdravstvenih problema modernog doba. Nastaje kada je osoba dulje vrijeme izložena stresu i prevelikim zahtjevima, a pritom nema dovoljno odmora, podrške i ravnoteže između posla i privatnog života. Burnout je stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti. WHO ga prepoznaje kao posljedicu kroničnog stresa na radnom mjestu, […]

Obiteljska medicina ZB (7)

Bronhiolitis

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaBronhiolitis je virusna infekcija donjih dišnih puteva, najčešće uzrokovana RSV-om (respiratornim sincicijskim virusom). Najviše pogađa dojenčad i djecu do 2 godine, osobito tijekom zime. To je jedan od najčešćih razloga hospitalizacije u prve dvije godine života. Virus uzrokuje upalu i oticanje sitnih dišnih puteva (bronhiola) te stvaranje gustog sekreta. Zbog toga dijete teže diše, brže […]

Obiteljska medicina

Je li povećani limfni čvor na vratu znak nečeg ozbiljnog?

Obiteljska medicina Depositphotos_234851422_L

Gripa kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Obiteljska medicina Depositphotos_101017658_L

Perimenopauza

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPerimenopauza je prijelazno razdoblje koje prethodi menopauzi – vremenu kada jajnici postupno smanjuju proizvodnju estrogena i progesterona. Počinje obično između 40. i 50. godine života, a traje nekoliko godina, sve do potpunog prestanka menstruacije. Hormonske promjene mogu izazvati niz tjelesnih i emocionalnih simptoma, koji se razlikuju od žene do žene: Neredovite menstruacijeValunzi i noćno znojenjePromjene […]