UZV srca

Dr. Francula,
od 6 mj prošle godine kad su počele te stalne ekstrasistole, VES više Sves manje redovno sam pod kontrolom svaka 4 mjeseca ali uvijek je drugi kardiolog u ambulanti! Radila sam sve, ultra zvuk dva puta onaj obični, EKG puno puta, holter stalno, ergometriju nisam baš uspješno mogla zbog bolova u nogama, laborat pretrage, imam nešto povišene masnoće. Radila sam Msct koronarografiju koja je bila u redu kao i svi nalazi osim holtera koji je stalno pokazivao VES i Sves u prevelikom broju. Sada sam bila na još jednoj kontroli gdje je kardiolog tražio marker NTproBNT koji je kaže povišen bio je 585. Za holter je napisao: “u holteru ventrikulske i supreventrikulsk ekstrasistolija, ali nedovoljna za objašnjavanje tegoba.” Pod tegobe mislio je na zaduhu i nedostatak zraka koji često osjećam kao i brzo zamaranje. Zato je tražio UTZ srca po protokolu za HFpEF.
Taj nalaz sa Vam u cjelosti prepisala u prethodnom mailu. I tu me zbunjuju doktorove preporuke: dvije mogućnost – prvo privatni recept za neki lijek koji se daje dijabetičarima i ne pokazuje rezultate i druga mogućnost da se uključim u spomenutu kliničku studiju.
Molim mišljenje. Imam li zatajenje srca, trebam li za to terapiju i postoje li već lijekovi kod nas koji se mogu dobiti preko HZZO-a za ovu dijagnozu, te koji su to lijekovi? Šta mislite o uključenju u kliničko ispitiva nje novog lijeka? Inače, ja baš nisam pobornik toga!
Hvala

22.5.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
S obzirom na dobro očuvanu ejekcijsku frakciju lijeve klijetke uz tek blagu dijastoličku disfunkciju, a kako ne znam koliko imate godina, te prema tome odrediti vrijednost normale za NTproBNP, treba odluku o liječenju donijeti kardiolog koji vas liječi, ali ne vidim za sada jasan razlog za uvođenje “lijeka za dijabetes”.
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?