Drhtavost ekstremiteta te problemi sa disanjem

Poštovani, Imam 21 godinu, ž, 166 visoka, oko 95 kg. Inače nisam nikad imala problema s disanjem, ali u zadnjih desetak dana, kada odem spavati naglo se trznem zbog prestanka disanja, te mi počnu trnuti noge. Osjećam kako srce neugodno lupa te kao da nekako i preskoči, kuca pa stane i onda u tom trenutku kad stane, tad ostanem bez zraka. Ne događa mi se to dok sam u pokretu ili sjedeći, isključivo dok ležim. A kada recimo ležim, a ne idem spavati, osjećam da mi srce lupa kao da radim neku aktivnost, i osjetim puls na ruci, nozi, koljenu, pa čak i stopalu, te konstantnu laganu drhtavicu nogu i ruku. Ne pijem alkohol niti koristim droge. Pušim otprilike pola kutije cigareta dnevno. Prvu menstruaciju sam imala sa 15, ne koristim kontracepciju te nisam nikad bila trudna. U obitelji mi boluje baka s mamine strane od dijabetesa tip 2, a mama od degenerativne promjene ramena. Mokrenje i stolica su normalni. Od pretraga napravila sam UZV štitnjače koji je normalan, no TSH je u vrijednosti 4.55. Zbog istog problema sam otišla na hitnu, te su mi savjetovali da odem kod endokrinologa. Molim vas, pojasnite u čemu bi mogao biti problem. Srce, štitnjača ili neki neurološki poremećaj? Hvala

24.6.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Važno je da sve faktore rizika za razvoj kardiovaskularne bolesti dok ste mladi stavite pod kontrolu.
To znači da treba prestati pušiti, te reducirajte tjelesnu težinu.Budite redovito umjereno tjelesno aktivni, i konzumirajte mediteranski tip ishrane.
Izbjegavajte gazirane napitke. TSH vam je prema gornjoj granici normale. Endokrinolog će vam obraditi funkciu štitnjače, ali i ostali dio endokrinološkog sustava.
Time će moći ustanoviti da li se kod vas radi o urednoj funkciji endokrinih žlijezda i svakako da li su laboratorijski faktori kardiovaskularnog rizika uredni (šećer, masnoće), provjerite i željezo, CKS.
Zbog varijacija pulsa i osjećaja preskoka savjetujem da učinite 24 satni holter srca.
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija

Treba li mijenjati terapiju za tlak ako i dalje postoje lupanje srca i osjećaj vrućine u glavi?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Što može uzrokovati iznenadno lupanje srca i trzanje mišića u prsima te kada je potrebno napraviti dodatne pretrage?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute