Utjecaj probiotika na plodnost

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Sve više dokaza ukazuje na postojanje opsežnog mikrobioma koji značajno doprinosi zdravlju i pomaže u održavanju homeostaze. Muški i ženski reproduktivni sustav također sadrže mikroorganizme. Kod muškaraca je reproduktivna mikrobiota smještena u sjemenu, dok je kod žena mikrobiom otkriven u cijelom reproduktivnom sustavu, a svako je područje odnosno tkivo reproduktivnih organa kolonizirano jedinstvenim mikrobiomom s karakterističnim sastavom. Sve je više dokaza koji ukazuju da je mikrobiota ključni čimbenik za zdravlje i plodnost.

Primjena probiotika u obliku dodatka prehrani sve se više razmatra kao terapijska opcija kod smanjene plodnosti jer se pokazalo da probiotici mogu promijeniti broj i aktivnost prisutnih mikroorganizama i pomoću regulacije sastava mikrobiote domaćina ispoljiti svoje učinke. Probiotici poboljšavaju reproduktivnu funkciju domaćina na način da poboljšavaju funkciju membrane epitela, a integritet membrane ključan je za uspješan nastanak blastule i unutarnjeg (amniona) i vanjskog sloja (koriona)plodovih ovoja i posteljice. Nekoliko je istraživanja otkrilo imunomodulatorno djelovanje probiotika i njihovu sposobnost uplitanja u upalnu kaskadu koja se može javiti u određenim reproduktivnim procesima i onemogućivati začeće. Probiotici su se pokazali korisni ne samo za zdravlje reproduktivnog sustava nego i za potomstvo. Primjerice, unos određenih probiotskih sojeva u trećem tromjesečju trudnoće može smanjiti rizik od pojave atopijskog dermatitisa kod djeteta. 

Dominacija roda Lactobacillus ključna je za plodnost

Novo je istraživanje objavljeno u časopisu Nutrients otkrilo da primjena probiotika Lactobacillus salivarius tijekom šest mjeseci može modulirati vaginalni mikrobiom i povećati plodnost. Naime, u vaginalnoj mikrobioti žena normalne plodnosti dominira rod Lactobacillus i to sojevi Lactobacillus crispatus, L. jensenii, L. iners i L. gasserri. Odstupanje u smislu smanjene raznolikosti mikroorganizama i dominacije nekog drugog roda, a ne Lactobacillus povezuje se s lošim ginekološkim zdravljem uključujući i s neplodnošću.

U istraživanju sudjelovale su 74 ispitanice koje su bile podijeljene u dvije skupine. Prva skupina bile su žene koje su imale dijagnosticirane ponavljajuće pobačaje u prvih 12 tjedana trudnoće, a druga skupina žene koje se bore s neplodnošću (nemogućnošću začeća). Ostale dvije skupine su bile kontrolne skupine koje nisu dobivale probiotike, a radi se o ženama koje su imale dvoje ili više djece i tijekom trajanja istraživanja nisu bile trudne, i četvrta skupina bile su žene koje su tijekom trajanja istraživanja bile trudne i imale urednu trudnoću.

Ispitanice prve dvije skupine su tijekom šest mjeseci unosile 9 milijardi CFU soja Lactobacillus salivarius. Rezultati su pokazali da je primjena probiotika dovela do uspješne trudnoće u 67,5% slučajeva. Kod žena s ponavljajućim pobačajima do uspješne trudnoće došlo je u 80% slučajeva, dok su neplodne žene ostvarile trudnoću u 55% slučajeva.

Kod žena koje su začele primijećene su značajne razlike u vaginalnim parametrima prije i poslije primjene probiotika. Parametri kod kojih je došlo do poboljšanja su pH, mikrobiološki parametri (porast roda Lactobacillus, prisutnost L. salivarius) i imunosnih parametara (TGF-β1, TGF-β2 i VEGF) i kriteriji po Nugentu koji služe za detekciju bakterijske vaginoze. Lactobacillus salivarius djelovao je inhibitorno na aktivnost poznatih vaginalnih patogena, najviše na Candidu i G. Vaginalis.

Kod žena koje nisu ostvarile trudnoću porast broja bakterija Lactobacillus je bio značajno niži u usporedbi sa ženama koje su ostvarile trudnoću unatoč suplementaciji što možda ukazuje kako su nekim ženama potrebne više doze probiotika za uspostavljanje ravnoteže vaginalne mikrobiote što svakako treba dodatno ispitati znanstvenim istraživanjima.U svakom slučaju, rezultati ovog istraživanja donose novu nadu svim parovima koji se bore s neplodnošću.

Literatura :

  • Fernández L, Castro I, Arroyo R, Alba C, Beltrán D, Rodríguez JM. Immunomodulation of the Vaginal Ecosystem by Ligilactobacillus salivarius CECT 30632 Improves Pregnancy Rates among Women with Infertility of Unknown Origin or Habitual Abortions. Nutrients. 2023; 15(2):362.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mikrobiota

Probiotici i mikrobiota

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMikrobiota Mikrobiota je skup svih mikroorganizama koji naseljavaju naše sluznice i kožu. Vrlo je raznolik i specifičan poput otiska prsta. Čine ga bakterije, virusi, gljivice i drugi mikroorganizmi. Naše tijelo svakodnevno nastanjuje preko 1000 različitih vrsta i 39 bilijuna mikroorganizama. Oni se nalaze u sluznici crijeva, mokraćnog trakta, vaginalnog trakta, usne šupljine, pluća i na […]

Spermiogram

Molim Vas pomoć oko nalaza spermiograma, je li nalaz uredu te je li moguća oplodnja prirodnim putem?

Spolni sustav muškarca

Osnove plodnosti muškarca

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteGrađa i funkcija spolnih sustava žene, a osobito muškarca, nisu opće poznate stvari i vrijedno je navesti i opisati barem osnovne pojmove iz tog područja. Spermiji ili spermatozoidi nastaju u tkivu (kanalićima) testisa procesom koji se naziva spermatogeneza. Idealna temperatura za taj proces je nešto niža od uobičajene tjelesne temperature pa su stoga testisi i […]

Mikrobiota

Probiotici i žensko zdravlje – Osnovni pojmovi – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteŠto je mikrobiota tijela? Ljudsko tijelo sadrži mnoge mikroorganizme, uključujući veliki broj bakterija, virusa, gljivica i praživotinja, koji se nazivaju mikrobiota, koje žive u ili na ljudskom tijelu. U usporedbi s brojem stanica koje čine ljudsko tijelo, utvrđeno je da je broj mikrobiote mnogo veći. Ljudska bića su holobionti, tj.bića koje se sastoje od drugih bića […]

Trudnoća

Ženini najplodniji dani

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteŽena generativne dobi koja ima uredne spolne odnose i u koje ranije nije dijagnosticirana neplodnost, može zanijeti tijekom cijelog menstruacijskog ciklusa. Ipak, u neke dane MC-a ta je mogućnost veća, u druge manja. U ovom kontekstu važno je znati kako se računa menstruacijski ciklus i što je ovulacija, pa ćemo se kratko osvrnuti na ove […]

Plodnost

Samozadovoljavam li se prečesto?

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPretilost je multifaktorska bolest koja nastaje pod utjecajem genetskih i metaboličkih čimbenika, socio-kulturološke sredine, okoliša i loših životnih navika. Radi se o nesrazmjeru između povećanog unosa energije i smanjenju potrošnje zbog čega se višak energije pohrani u obliku masti i zato razlikujemo povećanu TT i pretilost. Pretilost i prekomjerna TT u djece u stalnom su […]

Obiteljska medicina

Možete li mi razjasniti nalaz krvne slike?

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteAkne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

Trebam li se docijepiti protiv tetanusa ako sam se ubola škarama u dlan?

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePeriferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAkutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]