Smjernice za fizičku aktivnost u prevenciji kardiovaskularnih bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

U izvješću objavljenom od strane Američkog udruženja za sportsku medicinu (engl. American College of Sports Medicine – ACSM) i Američkog srčanog udruženja (engl. American Heart Association – AHA) istaknuto je da fizička neaktivnost ostaje i dalje gorući problem modernog društva.

Više od četvrtine ispitanika u dobi od 18 do 65 godina navelo je da se ne bavi nikakvom fizičkom aktivnošću u slobodno vrijeme, dok više od polovice populacije ne ispunjava preporuke objavljene u smjernicama iz 1995. godine. Čimbenici rizika koji povećavaju sklonost fizičkoj neaktivnosti jesu ženski spol, starenje, stupanj obrazovanja i etnička pripadnost. Ishodi bolesti koji su obrnuto proporcionalni s fizičkom aktivnosti su kardiovaskularne bolesti, moždani udar, povišen krvni tlak, šećerna bolest, osteoporoza, pretilost, rak debelog crijeva, rak dojke, anksioznost i depresija.

Dodatni problem jesu nejasnoće u prethodnim smjernicama koje su dovele do određenih krivih interpretacija. Mnoge osobe su i dalje uvjerene da je samo intenzivna fizička aktivnost učinkovita u promicanju zdravlja, dok druge osobe smatraju da je blaga fizička aktivnost kao što su kućanski poslovi, bavljenje umjetnošću ili obrtom dovoljna za očuvanje zdravlja. S tom namjerom zadnje smjernice objavljenje 2007. godine pokušale su dati što eksplicitnije i sveobuhvatnije javno-zdravstvene smjernice temeljene na postojećim dokazima.

Nove smernice preporućuju da za promicanje i održavanje zdravlja, sve odrasle osobe u dobi od 18 do 65 godina trebale bi se baviti umjerenom fizičkom aktivnošću u trajanju od najmanje 30 minuta dnevno pet dana u tjednu ili intenzivnom fizičkom aktivnošću u trajanju od najmanje 20 minuta tri dana u tjednu. Prihvatljiva je i kombinacija umjerene i intenzivne fizičke aktivnosti, kao npr. kombinacija brzog hoda koji primjetno podiže srčanu frekvenciju u trajanju od najmanje 30 minuta dva dana u tjednu sa trčanjem ili nekom drugom aktivnošću koja značajno ubrzava disanje i puls u trajanju od najmanje 20 minuta druga dva dana u tjednu. Navedena fizička aktivnost nadodaje se prosječnu aktivnost dnevnog življenja blagog intenziteta ili trajanja do 10 minuta (npr. kuhanje, kupovina, hodanje do posla ili kuće i sl).

Zadnje smjernice, osim što su razjasnile pojam umjerene fizičke aktivnosti i pridodale pojam intenzivne fizičke aktivnosti u preporukama, specificiraju da su umjerena i intenzivna fizička aktivnost komplementarne sa svakodnenim životom i da dodatna fizička aktivnost, povrh one preporučene u smjernicama, donosi dodatnu dobrobit za zdravlje. U nadopuni smjernica također su unesene i preporuke za provođenje vježbi za jačanje mišićne snage. Iako je u prethodim smjernicama spomenuta važnost vježbi za jačanje mišićne snage, nisu date eksplicitne preporuke za njihovo izvođenje.

U cilju promicanja zdravlja odrasle osobe će profitirati od aktivnosti koje održavaju i povećavaju fizičku snagu i izdržljivost. Preporuća se minimalno dva puta tjedno provoditi 8-10 vježbi koje zahvaćaju veće mišićne skupine. Preporučljiva težina je ona koja omogućava 10-12 ponavljanja za svaku vježbu uz postizanje umjerenog zamora.

Provođenje fizičke aktivnosti u većem intenzitetu i trajanju od preporučljivog minimuma dovodi do dodatnih povoljnih učinka na zdravlje i povečane razine fizičke kondicije. Kako bi se preveniralo nezdravo nakupljanje tjelesne težine, određene odrasle osobe morale bi provoditi intenzivniju fizičku aktivnost do te mjere kako bi se izjednačilo kalorijskom unosu i drugim čimbenicima o kojima ovisi tjelesna masa.

Radna skupina ACSM/AHA ističe mogućnost kombiniranja kratkih perioda vježbanja, u trajanju 10 minuta ili duže, kako bi se postigao dnevni cilj od 30 minuta aktivnosti. Mnoge radno aktivne osobe ne znaju kako uklopiti fizičku aktivnost u njihov svakodnevni prenatrpani raspored. Mogučnost isprekidanog vježbanja, umjesto fokusiranja na tridesetominutni trening, daje im osjećaj da je ipak moguće svakodnevno vježbati kao bi se unaprijedilo vlastito zdravlje.

Smjernice za stariju populaciju

Osim smjernica za fizičku aktivnost osoba odrasle dobi, ACSM/AHA izdali su i smjernice za fizičku aktivnost za osobe iznad 65 godina. Smjernice su slične ranije navedenima ali uzimaju u obzir aerobne sposobnosti osoba starije životne dobi, te promiču aktivnosti koje održavaju i poboljšavaju fleksibilnost i ravnotežu. Osim aerobnih i vježbi snage, u bolesnika starije životne dobi treba uzeti u obzir i druge aktivnosti, kao što su vježbe istezanja i vježbe za poboljšanje ravnoteže, osobito u osoba koje su pod povećanim rizikom za padove i prijelome.

S obzirom na veću učestalost komorbiditeta u vidu artritisa, osteoporoze, kroničnih kardiovaskularnih oboljenja, ACSM/AHA preporučuju integriranje preventivnih i terapeutskih aktivnosti. Također je naglašena dobrobit veće količine fizičke aktivnosti. Liječnici bi trebali bolesnicima starije životne dobi naglasiti važnost izbjegavanja sjedećeg načina života, redovite umjerene fizičke aktivnosti, izbjegavanja težih fizičkih aktivnosti te postupnog povećanja količine aktivnosti.

Literatura:

  1. Haskell WL, Lee IM, Pate RR, et al. Physical activity and public health. Updated recommendation for adults from the American College of Sports Medicine and the American Heart Association. Circulation 2007; DOI: 10.1161/circulationaha.107.185649.
  2. Nelson ME, Rejeski WJ, Blair SN, et al. Physical activity and public health in older adults. Circulation 2007; DOI: 10.1161/circulationaha.107.185650.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koenzim Q10

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Srce

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Srce

Je li moj EKG nalaz uredan?

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Holter srca – koje je Vaše mišljenje na moj nalaz

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Molim mišljenje na nalaz CD karotida i AV sliva