Iščašenje ramenog zgloba – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U nastavku pročitajte koje se metode repozicije postoje kod prednjeg iščašenja ramenog zgloba.

Prednje iščašenje (luksacija) ramenog zgloba

Metode repozicije

Stimsonova metoda

Metoda zahtijeva da bolesnik može duže vrijeme ležati na trbuhu. Bolesnik bi trebao ležati na trbuhu s rukom obješenom izvan bolesničkog ležaja. Težina 3–5 kg pričvršćena je oko ručnog zgloba bolesnika. Alternativa je da liječnik povuče ruku put dole. Nakon 10-20 minuta, kada je mišić ramena postao dovoljno opušten, glava zgloba spontano se spušta natrag u zglob. Metoda je vremenski zahtjevna, ali minimalno agresivna za pacijenta.

Kocherova metoda

Metoda se može izvesti kod bolesnika koji sjedi ili leži. Svi pokreti moraju se izvoditi polako i kontrolirano. Ruka je smještena uz bok tijela, a lakat je flektiran do 90 °. Nakon toga, ruka se polako okreće prema van dok se ne pojavi otpor. Održava se rotaciju prema van i podigne se nadlakticu prema naprijed, preko pacijentovih prsa. U konačnom položaju je ruka zakrenuta prema unutra tako da je šaka smještena na suprotno rame, i pri tom bi glava nadlaktične kosti se trebala vratiti u zglob.

Milchova metoda

Metoda se izvodi s bolesnikom koji leži na leđima. Ruka je smještena uz bok tijela. Liječnik stavlja ruku na rame i popravlja zglobnu glavu. Nakon toga, ruka se polako izvlači prema natrag, tj iznad glave. Kad se ruka pomakne za 180 °, mišići su često dovoljno opušteni da se glavom zglobnoga tijela manipulira natrag u zglob. Milchova metoda zahtijeva vrlo dobro opuštenog pacijenta.

U nekim se slučajevima, posebno kod starijih osoba, događa se i akutna ruptura (puknuće) rotatorne manžete u vezi s iščašenjem ramenog zgloba. Stoga je nakon uspješne repozicije važno pokušati istražiti sposobnost aktivne pokretljivosti u zglobu kako bi se procijenila moguća oštećenja koja često zahvaćaju mišić supraspinatus. Moguća ruptura može se utvrditi ispitivanjem aktivne pokretljivosti i testova za ispitivanje snage ovog mišića.

Da bismo razlikovali istinsku slabost i slabost / ukočenost zbog bola, od ključne je važnosti da bolesnik bude bez boli. U slučaju preostalih sumnji na ozljedu, bolesnika treba naručiti u povratnom posjetu liječniku u roku od dva tjedna radi magnetske kamere ili ultrazvučnog pregleda ramenog zgloba.

Imobilizacija

Nakon repozicije, odnosno vraćanja ramena u prvotni položaj, ruka bi trebala biti imobilizirana. Trebalo bi napraviti kontrolni rendgen (RTG) da se provjeri je li rame u dobrom položaju. Mitella ili „imobilizacijska poveska“ se može koristiti za ublažavanje bolova nekoliko dana, ali ne smanjuje rizik od ponovnog iščašenja ramenog zgloba. Tradicionalno je imobilizacija ruke u položaju unutarnje rotacije uobičajena.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Reumatologija

Imam jake bolove u donjem dijelu kralježnice, molim pojašnjenje nalaza?

Ahilova tendinopatija

Bolno stopalo – 10. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Diferencijalna dijagnoza Isključiti potpunu ili djelomičnu rupturu Ahilove tetive. Kao pomoć tu je, između ostalog, Thompsonov test koji se provodi s pacijentom koji leži na trbuhu. U slučaju pozitivnog testa, nije primijećeno nikakvo ili malo kretanja u gležnju; tada je pukla Ahilova tetiva. U slučaju atipične prezentacije i nejasne dijagnoze, treba razmotriti trombozu potkoljenice, puknuće […]

Reumatologija

Bolno stopalo – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Tendinopatija Ahilove tetive Učestalost Ahilova tendinopatija je stanje nakon preopterećenja tetive s učestalošću od 5 – 6 posto u fizički neaktivnih osoba i 9 posto u fizički aktivnoj populaciji. U većoj su mjeri pogođeni sportaši koji se bave trčanjem na duge staze, tenisom i atletikom. Etiologija i patogeneza Trenutno nema dokaza da je Ahilova tendinopatija […]

Plantarni fascitis

Bolno stopalo – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Stopalo je složeni dio sustava za kretanje koji pomaže u stabiliziranju udarnih sila i prilagodbi na različite površine te je stalno izloženo opterećenju. Ozljeda ovog djela sustava za kretanje može biti akutna ili kronična, kao npr. u slučaju preopterećenja. Iako su poremećaji povezani sa stopalom učestali, na žalost, nisu jako veliki znanstveni dokazi za metode […]

Kosti

Vježbe za smanjenu gustoću kostiju?

Reumatologija

Bolno stopalo – 6 dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Diferencijalna dijagnoza Treba napraviti krve pretrage koji uključuju urat, SE, CRP i krvnu sliku kako bi se isključili giht ili druge upalne bolest kao što su reumatoidni artritis kao uzrok ukočenosti palca stopala. Treba isključiti i druge strukturne promjene zgloba poput halluxa valgusa. Liječenje Liječenje hallux rigidusa prvenstveno je konzervativno (neoperativno) i to u svrhu […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Liječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Preporuka za liječenje upale SI zgloba

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR križa – molim tumačenje i savjet

Fizijatrija

Spinalni tumori – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Simptomi bolesti. Simptomi za sve vrste spinalnih tumora su slični te ovise o lokalizaciji tumora, odnosno je li tumor stvara pritisak na kralježničnu moždinu, korijene živaca, krvne žile ili kosti kralježnice. Znakovi i simptomi bolesti mogu uključivati: Bol u leđima je rani simptom tumora kralježnice. Bol može biti na mjestu tumora zbog rasta tumora, ali […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Podjela spinalnih tumora prema vrsti. Ovdje ćemo spomenuti samo neke od najčešćih tumora koje susrećemo u području kralježnice i spinalnog kanala. Benigni spinalni tumori. • Hemangiomi su dobroćudni (benigni) tumori krvnih žila. Jako se često nalaze na rendgenskim snimkama kao slučajan nalaz i obično ne zahtijevaju liječenje. Mogu se pojaviti bilo gdje u tijelu, no […]