Mentalni poremećaji kod mladih osoba

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Sklonost ograničenim sposobnostima da se uključe razvojno primjerene aktivnosti mogu dovesti do povećanog rizika za razvoj mentalnih poremećaja kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima.

Autori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest)  mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja. Sklonost ograničenim sposobnostima da se uključe razvojno primjerene aktivnosti mogu dovesti do povećanog rizika za razvoj mentalnih poremećaja kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima. Uspoređivan je rizik incidencije mentalnih poremećaja kod mladih osoba s kroničnim i bez kroničnih tjelesnih stanja te je istraživano ima li ograničenje aktivnosti doprinos u postojanju takvih poveznica.

U istraživanje je uključeno gotovo 50,000 mladih osoba u dobi od 6 do 25 godina od kojih je njih 15% bolovalo od kronične tjelesne bolesti. Ispitanici su praćeni tijekom 2 godine te se pokazalo da od onih koji su imali tjelesnu bolest njih 12% razvilo je neko stanje iz kruga mentalnih poremećaja, dok je među onima bez kroničnih tjelesnih poremećaja njih 7% razvilo neko od mentalnih poremećaja. Najčešće dijagnoze bile su anksioznost, poremećaji raspoloženja i poremećaji u ponašanju.

Općenito se može reći da su rezultati pokazali da mlade osobe s kroničnim tjelesnim stanjima imaju povećan rizik za razvoj mentalnih poremećaja, a ograničenja u sudjelovanju u aktivnostima mogu imati ulogu u razvoju mentalnih poremećaja. Naime, mlade osobe s tjelesnim bolestima imale su za 51% povećan rizik od razvoj mentalnih poremećaja. Kada su dodatno uključena usklađivanja vezana uz ograničenja u sudjelovanju u aktivnostima (npr. ograničena sposobnost za sudjelovanje u sportovima), rizik je bio nešto manji (43%). Navedeno bi upućivalo da se takva ograničenja tek djelomično mogu objasniti povezanošću tjelesnih stanja i posljedičnih mentalnih poremećaja.  

Zaključno se može reći da mladim osobama s kroničnim tjelesnim stanjima od pomoći može biti traženje pomoći stručnih osoba kako bi ojačali svoju sposobnost sudjelovanja u razvojno važnim aktivnostima, zbog ranog otkrivanja i liječenja kroničnih tjelesnih bolesti te sprječavanja razvoja mentalnih poremećaja.  Iz tog razloga roditelji bi trebali pratiti stanje svog djeteta, potražiti procjenu uz uključivanje ranih intervencija kada je to potrebno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihijatrija

Kome da se prvo javim, psihijatru ili psihologu?

Poremećaj

Narcistični poremećaj osobnosti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Autori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.

Koronarna

Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

Osjetljivost

Senzibilna sam, osjetljiva i puno toga me izbaci iz takta. Molim vas pomoć!

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 3. Generalizirani anksiozni poremećaj Kao i kod velikog depresivnog poremećaja i bipolarnog poremećaja, promjena spavanja jedna je od ključnih značajki generaliziranog anksioznog poremećaja. U ovom slučaju ova promjena je poremećaj sna (poteškoće s usnivanjem ili prosnivanjem) koji pogađa više od polovice osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem. Postoji malo podataka o polisomnografskim značajkama koje karakteriziraju spavanje […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?