Najveća pogreška u vezi stresa je…

O stresu se mnogo govori i piše, ali mislim da je ogromna pogreška misliti da se stres razvija isključivo ili primarno na poslu. Jer većina tekstova u popularnim medijima upravo govori o tome – kako smanjiti stres na poslu, kako se ne živcirati zbog šefa, kako ne izgorjeti od prevelikog stresa na poslu…

Mislim da je ta pogreška nastala zbog toga što je na ta vrata stres ušao u popularnu kulturu. Prvi članci pa i znanstvena istraživanja u vezi stresa nastali su proučavanjem poslovnog stresa pa smo valjda zbog intelektualne lijenosti zadržali taj princip. No sudeći prema svom radu s ljudima, ali i razgovoru s brojnim terapeutima pa i s obzirom na zdrav razum, vjerujem da je stres u privatnom, svakodnevnom životu većini ljudi ipak veće opterećenje jer smo u privatnom životu prečesto u stanju “borba ili bijeg”! Često osjećamo da smo prisiljeni nešto raditi u nekom odnosu, prečesto smo nezadovoljni, napeti, osjećamo da ne zadovoljavamo standarde u braku ili romantičnom odnosu ili u obitelji uopće…

Naravno da ne umanjujem važnost posla, kao ni stresa na poslu. Provodimo dosta vremena radeći, često ne biramo ni kolege ni uvjete poslovanja, često nismo ni u poziciji promijeniti funkcioniranje poslovanja tako da moramo mijenjati svoje unutarnje funkcioniranje i očekivanja. I to nije jednostavno, a često ni bezbolno. Tako da razumijem da je posao izvor stresa. No mislim da za mnoge ljude nije ni najveći ni najopasniji.

U svojoj knjizi Kada tijelo kaže ne – cijena skrivenog stresa Gabor Maté ističe i da je pogrešno stres svoditi na prijelomne životne događaje kao što su gubitak posla ili razvod. “Ti važni događaji mnogima su moćni izvori stresa, ali u životima ljudi postoje kronični svakodnevni stresovi koji su podmukliji i štetniji po svojim dugoročnim biološkim posljedicama.”

Međuljudski odnosi potencijalno su ogroman izvor stresa!

Pa samo zamislite stres koji osjećamo kad otvaramo vrata stana, a znamo da nas čeka osoba koja nas ne razumije i ne prihvaća. Zamislite samo kakav stres osjećamo ako živimo s osobama koje ne poštujemo. Čak i da se pomirimo s takvim životom i ne svađamo se na dnevnoj bazi, količina nezadovoljstva pa i stresa iznimno je velika.

Zamislite samo stres ako nam ne ide u odgoju. Ako nam je odgajanje visoko na listi prioriteta, a upravo nam je propala već šesta odgojna metoda, tolika nam količina stresa neće dati spavati. A onda ako još vidimo da se naš partner uopće ne uzrujava oko toga jer mu odgoj znači mnogo manje nego nama. Pa iz kože bismo mogli iskočiti!

Ili kad vidimo da nam prijatelj srlja u provaliju, a ne može nas čuti?

Ili kad nas roditelji tretiraju kao da imamo triput manje godina, a još to nismo naučili prihvatiti?

Ma bezbroj je mogućih komplikacija u privatnim odnosima i naravno da neke od njih susrećemo i u poslovnom svijetu, ali kako je u njima često uključeno manje emocija i kako ne osjećamo toliki pritisak da s kolegama moramo biti u određenom
odnosu, ipak je lakše formirati zdrav poslovni odnos i zdrava očekivanja od njega nego od privatnih odnosa.

Stres je češće toksičniji u privatnom odnosu zato što mnogi uz posao vežu manje emocija nego uz najbliskije odnose. Jednostavno su im međuljudski odnosi viši na listi prioriteta pa će se i više uzrujavati oko njih.

A većini je ipak lakše snaći se u poslu nego u zamršenom privatnom životu u kojem naša partnerica ne podnosi našu mamu, a ni to kakav mi odnos imamo s tom istom mamom. A bome često nije oduševljena ni nama samima.

Ne tvrdim da je na poslu jednostavno imati zdrave i uravnotežene odnose, samo da je većini ipak zahtjevnije u privatnoj sferi. Jer nije jednostavno mudro odabrati partnera ili znati kako biti posvećen nekoj vezi, a ne izgubiti sebe. Ili koje granice postaviti djeci nakon što uopće shvatimo da je pametno postaviti neke granice. I onda još da ne osjetimo krivnju kada im postavimo te granice. I da roditelje stavimo na pravo mjesto u našim životima, na ono koje su zaslužili odnosom prema nama i životu uopće, a ne koje im je dodijeljeno zbog društvenih ili religijskih normi. A kako reći bratu ili sestri da promisli o svom partneru ili načinu odgoja? I trebamo li to uopće reći? O čemu to sve ovisi? Kako o sebi ne misliti ono što nam najbliskiji ljudi stalno govore o nama…

Dakle, to je prva greška koju radimo u vezi stresa – svođenje stresa primarno na poslovnu sferu. A u sljedećem tekstu krećemo dalje. Ili dublje…

Bruno Šimleša (1979.) autor je 10 knjiga iz područja popularne psihologije i duhovnosti. Po struci je sociolog, a diplomirao je 2003. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prijašnje knjige u kojima je fokus bio na odnosu prema sebi i ljubavi kao što su Ljubavologija i Škola života jedne su od najprodavanijih knjiga u Hrvatskoj i regiji. Njegovi su naslovi objavljeni i u Sloveniji, Srbiji, Makedoniji i Albaniji, a ukupno je prodano više od 200.000 primjeraka. (P)ostati zdrav je njegova prva knjiga s fokusom na zdravlje.

Tema nije odabrana slučajno jer više od 15 godina pomaže oboljelima od raka da se nose sa svim izazovima pa je dio tih iskustava prenio i u ovoj knjizi, ali se oslonio i na zaključke brojnih znanstvenih istraživanja koja dokazuju utjecaj uma na tijelo.

Udruga Sve za nju 2016. godine dodijelila mu je nagradu VAM zbog pomaganja onkološkim pacijentima i senzibiliziranja javnosti za probleme svih koji se bore s rakom. Kao malo dijete liječio se od trombocitopenije na Odjelu dječje hematologije i onkologije. Iz tog vremena pamti poseban odnos s doktorom Tiefenbachom čiji je pristup bio presudan faktor za kreiranje Bruninog odnosa prema zdravlju.

Dvije godine vodio je emisiju Svaki dan, dobar dan na Hrvatskoj televiziji i redovito surađuje s brojnim medijima u Hrvatskoj i regiji. U braku je 14 godina i ponosni je tata predivne dvanaestogodišnjakinje čijoj generaciji želi da se mudrije brine za svoje zdravlje što je glavni cilj ove knjige.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Nutritivna vrijednost

Uvjerljivi razlozi zašto biste ovog ljeta trebali češće posegnuti za tikvicama

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Uvjerljivi razlozi zašto biste ovog ljeta trebali češće posegnuti za tikvicama Ništa toliko ne podsjeća na djetinjstvo kao pohane tikvice koje bi nam mame, bez obzira na razinu žive na termometru, brižno pripremile za najslasniji ljetni ručak. Jeste li znali da, iako ih smatramo povrćem, tikvice su zapravo botanički klasificirane kao voće? Nekoliko crtica o tikvicama Tikvica, […]

Lijekovi

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Glavobolja

Migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Anksioznost

Nervoza, stres, umor, umanjena želja za hranom – što mi je?

Stres

Napadaj panike i stres – molim Vaš stručni savjet kako da si olakšam

Stres

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Povezani članci

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute O rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Ljekarništvo

Konzumacija alkohola

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Prehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Neurologija

Utrnulost ruku za vrijeme spavanja – molim Vaše mišljenje

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana sa bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene sa nastankom inkontinencije poput […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]