EEG nalaz

Pozdrav, trebala bih objašnjenje EEG nalaza. U nalazu piše sljedeće:
Osnovna cerebralna aktivnost je u srednjevoltažnom alfa ritmu frekvencije 9-11 Hz.
Reakcija vizualnog blokiranja dobro izražena.
Povremeno se interponiraju sporiji zašiljeni valovi 8-0 Hz, 80uV centroparijetotemporookcipitalno obostrano.
Na metode provokacije (HV i FS) navedene promjene izraženije uz iritativne promjene.
Nalaz je dizritmički promijenjencentroparijetotemporookcipitalno obostrano uz iritativne promjene na metode provokacije.
Na eeg sam poslana zbog čestih glavobolja popraćenih vrtoglavicom i mučninom.
Hvala

14.5.2018

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Navedene promjene moždane aktivnosti povezane su s reakcijama mozga na stimulaciju tijekom hiperventilacije (HV) tj. dubokog disanja, odnosno nakon fotostimulacije (FS). One ne ukazuju na epileptogenu aktivnost mozga već blagu dizritmičku moždanu aktivnost. Mnoge primarne glavobolje nisu praćene promjenama u EEG-u, a opet su neurološkog uzroka, pogotovo migrene, gdje problematika može biti vrlo složena i vezana i za krvotok i za pojedine neurotransmitore u mozgu. EEG u dijagnostici glavobolja može pomoći u prepoznavanju tzv. disritmičkih glavobolja, tj. glavobolja koje su praćene nekim promjenama u EEG-u. Kod takvih glavobolja je moguće da standardni analgetici (lijekovi protiv bolova) neće efikasno smanjiti bol, pa će liječnik možda preporučiti i neke druge lijekove koji se inače koriste kod drugih stanja, kao što su na primjer antiepileptici. Sam EEG je vrlo nespecifična pretraga i često samim EEG-om nije moguće ni potvrditi niti osporiti dijagnozu, a specifičnost EEG-a se najviše koristi u dijagnostici epilepsija, dok kod ostalih dijagnoza taj nalaz može biti samo dio slagalice, ali ne i onaj koji ima presudnu ulogu. Svako dobro!

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol

Bol poslije operacije – je li to povezano?

Fokalni napadaji

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Šećerna bolest

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Ligamenti

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Egzacerbacija astme

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaAstma je kronična (dugotrajna) bolest dišnog sustava koja uzrokuje otežano disanje zbog suženja i upale dišnih putova u plućima. Ljudi koji boluju od astme često osjećaju zaduhu, stezanje u prsima, kašalj i piskanje pri disanju. Ti se simptomi mogu pojaviti povremeno, a ponekad se i pogoršaju – osobito tijekom noći, rano ujutro, pri naporu ili […]

Obiteljska medicina

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Obiteljska medicina

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteAkne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Što znači ako su AST i ALT vrijednosti povišene?

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePeriferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]